Prihodi državnog proračuna u 2019. godini planiraju se na razini od 134,2 milijarde kuna, dok bi rashodi iznosili oko 139 milijardi kuna, navodi se u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, koje je na sjednici Vlade u četvrtak predstavio ministar financija Zdravko Marić.
Po riječima ministra Marića, taj dokument nastavlja se dobrim dijelom na program konvergencije i nacionalni program reformi, usvojen krajem travnja.
"Ovo je dokument koji daje makroekonomski okvir projekcijskog razdoblja sljedeće tri godine i stavlja naglasak na tri ključne odrednice – makrookvir u smislu projekcija gospodarskog rasta glavnih agregata, tržišta rada, cijena, poreznih sastavnica BDP-a, potom prihodnu stranu proračuna te limita potrošnje državnog proračuna", kazao je Marić.
Istaknuo je da Vlada ostaje pri projekcijama rasta gospodarstva u ovoj godini od 2,8 posto, dok bi u 2019. rast mogao usporiti na 2,7 posto, a u iduće dvije godine na 2,5 posto.
>>>Čačić o poreznoj reformi: Pozdravljam smanjenje PDV-a na hranu
Uzimajući u obzir rast gospodarstva, ali i nadolazeće porezno rasterećenje, u 2019. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 134,2 milijarde kuna. U Smjernicama se navodi i da će u 2020. godini ukupni prihodi proračuna porasti za 3,6 posto, na 139 milijardi kuna, dok se za 2021. ukupni prihodi predviđaju u iznosu od 141,1 milijarde kuna, što je rast od 1,5 posto.
Ta su kretanja, navodi se, određena očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, ali i fiskalnim učinkom daljnjeg poreznog rasterećenja.
„U prihodnu stranu proračuna smo ukalkulirali i nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja”, kazao je Marić. Dodao je da će se nešto više danas čuti i poreznim izmjenama, slijedi prethodna procjena učinka, potom javno savjetovanje, a na samoj sjednici Vlade taj paket poreznih izmjena bit će tijekom rujna.
U Smjernicama se navodi da se "najznačajnije izmjene odnose na promjene u sustavu oporezivanja poreza na dodanu vrijednost te oporezivanja rada. Naime, od 1. siječnja 2019., s ciljem smanjenja regresivnog učinka PDV-a na najosjetljiviju skupinu građana, smanjuje se stopa PDV-a s 25 na 13 posto za svježe meso i ribu te voće i povrće, čime se otvara prostor za snižavanje cijena tih proizvoda, što bi trebalo pridonijeti povećanju raspoloživog dohotka stanovništva".
U sustavu doprinosa predlaže se ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 16,5 posto.
>>>Plenković: Porezna reforma ide u smjeru rasterećenja
"Time se ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje za 0,7 postotnih bodova, što otvara prostor za povećanje plaća. U sustavu poreza na dohodak, koji je u cijelosti prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, najznačajnija izmjena odnosi se na širenje razreda za primjenu stope od 24 posto. Predlaže se i daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretnina sa 4 na 3 posto", navodi se u Smjernicama.
Što se proračunskih rashoda tiče, u 2019. godini ukupni rashodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 139,1 milijardu kuna. U 2020. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 140,6 milijardi kuna i povećani su za 1,5 milijardi kuna u odnosu na 2019. godinu, dok su u 2021. ukupni rashodi planirani na razini od 141 milijardu kuna.
>>>Sabor izdvaja 151,8 milijuna kuna za pravo na doplatak 150 tisuća djece
Najveće povećanje rashodne strane proračuna za iduću godinu, u odnosu na tekući plan za ovu godinu, očekuje se kod rashoda za mirovine i mirovinska primanja, u visini od 1,3 milijarde kuna.
Znatnije povećanje rashoda u odnosu na ovu godinu očekuje se na ime dječjeg doplatka, budući da je nedavnim izmjenama zakonskih propisa otprilike 150.000 djece više u mogućnosti koristiti doplatak. Tako će se u idućoj godini za dječji doplatak izdvojiti ukupno 337 milijuna kuna, rekao je Marić.
Za ukupne mjere demografske obnove – dječji doplatak, naknade za dodatni porodiljski, opremu za novorođenčad i subvencioniranje stambenih kredita - rashodi će se povećati u odnosu na ovu godinu za 270 milijuna kuna.
Kamate vezane uz refinanciranje zaduženja cestarskog sektora doprinijet će rastu rashoda u proračunu za iduću godinu s gotovo 320 milijuna kuna, doprinos RH proračunu EU s 354 milijuna kuna, a provedba kurikularne reforme i ostalog u području znanosti i obrazovanja za 200 milijuna kuna, zaključio je Marić.
>>>Divjak: Naglasak je na pozitivnim promjenama, a ne na osobama
U Smjernicama se navodi da bi, zahvaljujući nastavku fiskalne konsolidacije, udjel javnog duga u BDP-u trebao u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto. Potom bi u 2020. trebao pasti na 68,5 posto te u 2021. na 65,4 posto.
Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto, u 2020. uravnotežen, a u 2021. ponovno u suficitu od 0,5 posto BDP-a.
Kretanje stope inflacije, nakon ovogodišnjih projiciranih 1,7 posto, u 2019. i 2020. godini očekuje se da će iznositi 1,6 posto, na u 2020. na 1,7 posto.