Potencijalni maksimalni rast cijene plina za kućanstva, s 1. travnjem kad počinje liberalizacija tržišta plinom, bit će 23 posto, ali u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike vjeruju da će cjenovni udar na građane biti manji, jer očekuju da će sve karike u lancu opskrbe do krajnjih korisnika smanjiti marže za svoje usluge.
Za prosječnu godišnju potrošnju od 10000 kWh, odnosno oko 1050 kubnih metara plina, kućanstva u Hrvatskoj danas plaćaju 2960 kuna, a prema izračunu Ministarstva, ako svi u lancu zadrže svoje marže, godišnji trošak za plin bi se popeo do 3630 kuna. Međutim, u Ministarstvu razgovaraju s HERA-om, te državnim, lokalnim i privatnim tvrtkama koje se bave plinskim biznisom, te vjeruju da smanjenjem cijena njihovih usluga, cijena plina neće toliko poskupjeti. Ni za građane, a niti za industriju, kojoj bi cjenovni udar trebao biti još i niži.
- Plinacro ima prostora smanjiti marže za transport, što će utjecati na cijenu plina, a osobito na konkurentnost industrija koje značajno troše plin, poput Petrokemije. Doba Hollywooda je završilo, neće više biti ekstraprofita u reguliranoj djelatnosti energetike – rekao je Liderov sugovornik iz Ministarstva.
"Plinacro ima 600 milijuna kuna na računu"
Smanjenjem transportnih tarifa, ocjenjuju u Ministarstvu, neće biti ugrožen investicijski kapacitet Plinacroa. Dapače, u Ministarstvu smatraju da je Plinacro posve sposoban dovršiti projekt plutajućeg LNG Terminala na Krku, ali i interkonekcije prema Srbiji, Crnoj Gori te Jadransko-jonskom plinovodu (IAP). Zbog potonjeg je ministar energetike Slaven Dobrović ovaj tjedan bio u Azerbajdžanu na sastanku Savjetodavnog vijeća projekta Južni plinski koridor.
>>>Plenković: Cilj Vlade je da građani ne osjete promjene na tržištu plina
- Plinacro ima 600 milijuna kuna na računu i sposoban je provesti investicije. Kad se dovrše te interkonekcije, te Hrvatska postane tranzitna točka za prodaju plina iz LNG terminala, odnosno Azerbajdžanskog plina prema trećim zemljama, naknade za transport mogu biti još i manje, jer će promet biti značajniji. Naknade svih u lancu opskrbe plinom se mogu smanjivati, jedino što se ne može smanjiti jest PDV. Gradska plinara Zagreb, primjerice, zaradu od svog poslovanja uplaćuje u Holding, umjesto da investira – kazao je naš sugovornik.
Osim toga, država vjeruje da će HEP uspjeti postići dobar dogovor s Inom u vezi otkupa plina kojeg Ina proizvodi u Hrvatskoj, budući da su odnosi suvlasnika Ine danas kvalitetniji nego što su nekad bili. A postoji i javno izrečena namjera da Hrvatska od MOL-a otkupi udio u Ini. Također, Ministarstvo planira proširiti domaće plinske proizvodne kapacitete kroz nove natječaje za eksploataciju plina i nafte u Dinaridima i u Slavoniji. Prvi natječaji za eksploataciju ugljikovodika u Dinaridima trebali bi biti raspisani u prvoj polovici godine, nakon donošenja novog Zakona o ugljikovodicima. A točne cijene plina bit će poznate idući tjedan.
>>>Nakon najava poskupljenja plina, krajem mjeseca skuplje i cestarine
Može se očekivati i stanovito poskupljenje električne energije, budući da trenutno nedostaje 1,1 milijarda kuna za isplatu poticajnih sredstava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Ove godine za to bi se trebalo izdvojiti 2,1 milijarda kuna, a potom 2,7 milijardi kuna do 2020. godine. No, bez obzira na golema sredstva, Ministarstvo najavljuje da cijena struje neće rasti u nebo, jer će smanjivati poticajnu cijenu za energiju iz ‘obnovljivaca‘.