Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, čiji je cilj zaštita domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana kod trgovaca. Ovim zakonom želi se zaštititi domaće poljoprivredne proizvođače i prehrambenu industriju, kazao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ističući da ovakva rješenja, zakonska ili podzakonska, već imaju 22 od 28 članica Europske unije.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je kako je i predloženi zakon, u kontekstu iskorištavanja krize u najvećoj hrvatskoj kompaniji, Agrokoru, prigoda "za jedan transformativni trenutak poslovanja u hrvatskom gospodarstvu".
"Sigurno je da će i ovaj zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima i u konačnici poštenijoj trgovini i odnosima između svih dionika u tom procesu", kazao je Plenković.
>>> Tolušić i Petir o zabrani nepoštene trgovačke prakse u opskrbi hranom, dampingu
Svrha zakona je urediti tržište i sankcionirati pojavu nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače. Tako se zakonskim prijedlogom trgovcima čiji godišnji prihodi prelaze 100 milijuna kuna zabranjuje korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom će biti i ostali u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda.
Ovakav način definiranja značajne tržišne snage znači kako će se zakon odnositi na gotovo 95 posto sektora trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, istaknuo je Tolušić. Na listu pojavnosti zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je ukupno 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima da bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje na police.
Pri tome, namjera je zakona sankcionirati nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu, zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene odnosno koje su pružene iako nisu ugovorene između ugovornih strana, jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta od strane otkupljivača i prerađivača ili trgovca, kao i mogućnost raskida ugovora s dobavljačima od strane otkupljivača, prerađivača ili trgovca bez otkaznog roka, odnosno uz neprimjereno kratak otkazni rok, kao i jednostrana izmjena ugovorenih uvjeta, i sl.
>>> Tolušić: Kupujte i jedite hrvatske proizvode koji su kvalitetni i zdravstveno ispravni
Prijedlog zakona regulira i zabranu prodaje finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost. Provedbu zakona i određivanje kazni nadzirat će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), a utvrdi li da je trgovac koristio dominantan položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći će propisati kazne do 3 milijuna kuna za pravne, odnosno do milijun kuna za fizičke osobe po nepoštenom postupku, odnosno u slučaju ponavljanja nepoštene prakse do najviše 5 posto vrijednosti ukupnog prihoda prijavljenog u godišnjem financijskom izvješću za prethodnu godinu.
Gospodarska i poljoprivredna komora upozoravale su na problem 2013.
Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, s koje je ovaj zakonski prijedlog poslan u saborsku procedure, Tolušić je kazao kako se u Hrvatskoj o ovom zakonu govori dugi niz godina, da su već 2013. i 2014. godine poljoprivredna i gospodarska komora upozoravale na nepoštene prakse.
"Međutim, do sada se nije puno toga učinilo, prije svega vjerojatno zbog raznih utjecaja da se taj zakon ne donese, kojih je i sada bilo", rekao je Tolušić, navodeći da je pritisaka bilo od strane trgovačkih lanaca, lobističkih udruga vezanih uz trgovinu, pa čak i od dijela otkupljivača.
"Mi imamo danas relativno specifičnu sitauciju u Hrvatskoj - desetak velikih trgovačkih lanaca i praktički potpun nestanak malih trgovina i to je dovelo do dominante pozicije na tržištu određenih dijelova", rekao je Tolušić te naveo nekoliko primjera kako su se takve dominantne pozicije koristile, a što neće biti moguće nakon donošenja zakona.
Primjerice, nakon donošenja ovog zakona više neće biti moguće predaja robe bez pisanog ugovora, nepreuzimanje ugovorenih količina ugovorenom dinamikom, naplaćivanje naknada koje nisu navedene u računu, uvjetovanje poslovanja ili neposlovanja s drugim trgovcima ili otkupljivačima, naplate naknada za smještaj na polici ili onih za povrat robe. Zabranjuju se npr. naknade za marketinške akcije, za širenje ili preuređenje trgovačke, distributivne ili skladišne mreže trgovaca, i brojne druge."Sada smo imali situaciju da naši proizvođači ili oni koji plasiraju robe u trgovačke lance plaćaju širenje trgovačke mreže da li u Hrvatskoj, Poljskoj ili Njemačkoj ili drugdje", kaže Tolušić.
Također, naglasio je Tolušić, više neće biti moguće niti uvjetovanje sklapanja ugovora i poslovne suradnje kompenzacijama roba i usluga.
"Želimo da naši proizvođači dobiju novce za ono što su isporučili, a ne umjetno gnojivo, automobilske gume ili žarulje", kazao je. Istaknuo je i da nakon stupanja na snagu ovog zakona svi novi ugovori moraju već biti potpisani u obliku koji poštuje njegove odredbe, dok će rok za usklađivanje postojećih ugovora biti 31. prosinca ove godine. Nakon toga su neusklađeni ugovori u apsolutnom prekršaju, poručio je.
Provedbu zakona nadzirat će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja će zbog toga za početak zaposliti šest novih djelatnika, a po potrebi s vremenom i više. Odabrana je Agencija, umjesto prekršajnih sudova, zbog efikasnosti, mogućnosti da propiše veće kazne zbog nepoštivanja zakona, a nema kratkih rokova zastare kao u prekšajnom zakonu, objašnjava Tolušić. Na novinarski upit očekuje li da će trgovci naći ‘zaobilazne načine‘ da naplate izgubljeno, ministar poljoprivrede je odgovorio da će "pokušaja sigurno biti, ali će se to apsolutno strogo kontrolirati i kazniti".
Pojasnio je i da u zakon nije bilo moguće uvrstiti odredbu o obvezi određenog postotka domaćih proizvoda na policama trgovina, jer je to protivno pravu Europske unije, zbog čega takve odredbe primjerice Rumunjska i Mađarska moraju maknuti iz svojih akata. No, "mi kao krajnji potrošači smo ti koji se moramo osvijestiti i kupovinom hrvatskih proizvoda ćemo sami učiniti da je postotak hrvatske robe na policama puno veći nego što je to sada", poručio je.