Vladimir Arčabić: Osobe s visokim obrazovanjem neće osjetiti učinke manjeg poreza za mlade

Zaposleni do 25 godina u pravilu su osobe sa srednjom stručnom spremom, pa će manji porez na dohodak za mlađe od 30 godina imati limitirani utjecaj na osobe s visokim obrazovanjem. Štoviše, što je razina obrazovanja viša, to će se osoba kasnije uključiti na tržište rada i manje osjetiti učinke te mjere

Kada smo zaraženi politikom toliko da nijednu temu ne možemo raspraviti bez nje, onda se susret s mladim znanstvenikom koji od politike i upiranja prstom u nju bježi kao vrag od tamjana čini prilično nadrealnim iskustvom. Vladimir Arčabić jedan je od pripadnika mlađe generacije koji govori isključivo znanstvenim jezikom i vjeruje isključivo u analizu, stoga ni o uzrocima pada domaćega gospodarstva na začelje Unije ne želi govoriti bez istraživanja koje s kolegama priprema u sklopu Hrvatske zaklade za znanost.

Najavljen je i četvrti krug porezne reforme kojom je malo tko zadovoljan. Kao makroekonomist, jeste li vi zadovoljni? S čime da/ne? – Porezna reforma ide u smjeru poreznoga rasterećenja, što je pozitivno. Ako se promatra širi kontekst, za vrijeme dugogodišnje recesije od 2009. do 2014. gospodarstvo je bilo opterećeno mnogobrojnim porezima i davanjima, sjetimo se samo kriznoga poreza ili harača. Nakon što se gospodarska situacija popravila, a politička je situacija stabilnija, razumljivo je da se ide u smjeru poreznoga rasterećenja. Niži porezi i davanja mogu biti dobar vjetar u leđa ako su pametno iskorišteni.

Ipak, analiza Velimira Šonje pokazuje da porezno opterećenje raste upravo s ministrom Marićem, svim reformama unatoč. Možemo li onda reći da ukupna porezna presija pada? – Mislim da možemo govoriti o poreznome rasterećenju jer, kao što je i kolega Šonje spomenuo, ‘manji postotak jest neizbježno – manji postotak‘. Njegov se osvrt više odnosi na pitanje je li porezno rasterećenje dovoljno, jer će poduzetnici u apsolutnome iznosu platiti možda jednako ili čak više poreza zbog rasta gospodarstva. Komentar se također osvrnuo i na pitanje transparentnosti, sugerirajući da bi materijali Vlade i Ministarstva financija trebali sadržavati više tehničkih detalja. To je trend koji prate razvijene zemlje.

Imaju li krugovi rasterećenja, razbacani po godinama, uopće smisla? Jedno je od najvažnijih poreznih pravila stabilnost, a ti su krugovi sve prije nego to. – Postupno uvođenje mjera u tri ili četiri kruga nije neobično. Dobra najava porezne reforme i njezino postupno provođenje mogu dati Vladi manevarski prostor i mogućnost korekcije određenih manjkavosti. To ne narušava stabilnost poreznoga sustava, jer mjere imaju svoj zajednički nazivnik, a to je porezno rasterećenje. Mnogo je veći problem za stabilnost sustava kada određene mjere idu u jednome smjeru, a ostale idu u suprotnome. Primjerice, podizanje poreza nakon ove reforme narušilo bi stabilnost, jer su se građani i poduzetnici taman priviknuli na niže poreze.

Nakon krize smo sve adute bacili na fiskalnu politiku. Postoji li uzročno-posljedična veza te politike i BDP-a? – Da, jedna je od funkcija fiskalne politike stabilizacija i njezin je cilj ublažiti recesiju i pregrijavanje ekonomije. No fiskalnom politikom ne možemo sve promijeniti niti je ona svemoćna, utjecaj je fiskalne politike skroman, oko pet do deset posto BDP-a.

Očekujemo li onda previše od fiskalne politike? Može li ona sama promijeniti kardinalne stvari u zemlji? – Ne može niti je pametno to od nje očekivati. Zadaće su fiskalne politike i javnih financija da alociraju resurse u javna dobra, redistribuiraju dohotke i stabiliziraju gospodarstvo. Cjelovita bi porezna reforma trebala napraviti odmak od oporezivanja rada i ravnomjerno rasporediti teret između radnika, vlasnika kapitala i vlasnika nekretnina. Trenutačno daleko najviši porezni teret snose radnici putem poreza na dohodak i visoko se oporezuje potrošnja putem PDV-a. Porez na nekretnine još nije zaživio, ali to je pitanje vremena. Upravo je to funkcija fiskalne politike: da provede pravednu redistribuciju dohotka i bogatstva. U razgovoru s kolegama iz inozemstva često dođemo do pitanja poreza. Nakon što kolege iz SAD-a vide hrvatsku obalu pitaju me koliki je porez na nekretnine. Kada im kažem da takav porez kod nas ne postoji, gledaju me u čudu. Čak razmišljaju o kupnji kuće u Hrvatskoj. Čuđenje i nevjericu dožive i kada im kažem da je PDV 25 posto, s obzirom na to da je porez na promet u SAD-u između nula i deset posto, ovisno o saveznoj državi.