U Hrvatskoj je danas toliki fokus na tečaj i monetarnu politiku. Kontinuirane su rasprave o tome. A problem slikovito izgleda ovako - imate madež na jednoj ruci i svi gledaju taj madež i raspravljaju o tome je li lijep ili ružan i treba li ga ukloniti? A na drugoj ruci je presječena arterija i šiklja krv posvuda, a to nitko ne vidi ni vodi brigu o tome – rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na predavanju Perspektive ulaska Hrvatske u europodručje.
- Brojne su prednosti ulaska u eurozonu. Mi smo u ovome trenutku zemlja EU koja može najviše profitirati od uvođenja eura od svih zemalja koje ga još nisu uvele. Pogledamo li gdje je Hrvatska među zemljama EU-a, najmanji smo od onih koje nisu uvele euro – rekao je Vujčić. Napomenuo je kako je velika većina trgovinske razmjene s državama eurozone.
- Stupanj eurizacije je vrlo visok, ukupni dug svih nas iznosi 500 milijardi kuna, odnosno 128 posto BDP-a. U kunama je riječ o 200 milijardi kuna duga, odnosno 51 posto BDP-a. Već sada smo u situaciji gdje je euro dominantna valuta – rekao je Vujčić. Upozorio je da kada bi došlo do deprecijacije kune od 10 posto, ukupni dug bi skočio za 50 milijardi kuna.
Gubitak samostalne monetarne politike
Guverner je govorio i o gubitku samostalne monetarne politike.
- To je u biti mali gubitak jer dva načina na koja bi koristili svoju suverenost ograničena su činjenicom da ionako ne možemo devalvirati tečaj zbog velikog duga. Devalvacija bi djelovala prorecesijski. Dakle, ne možete izgubiti ono što do sada niste zapravo ni imali – rekao je Vučić.
[caption id="attachment_376580" align="aligncenter" width="671"]
Foto: Ratko Mavar/Lider[/caption]
Govorio je da su troškovi uvođenje eura mali. Inače, što se tiče ulaska u tečajni mehanizam, nema jasnog kriterija za ulazak u ERM II. Bitno je izaći iz procesa prekomjernih neravnoteža u kojem smo sada. U idućem izvještaju Europske komisije, ako nam kažu da smo izašli, Hrvatska šalje službeno pismo za ulazak u bankovnu uniju i ERM II.
Kako trenutno stojimo?
Imamo gospodarski rast koji u načelu nije visok, no, za razliku od rasta prije krize, održiv jer se bazira na snažnom rastu izvoza.
- Nakon ulaska Hrvatske u EU, robni izvoz je počeo rasti po stopama od 10 posto. To je smanjilo vanjske neravnoteže. Danas Hrvatska više izvozi nego uvozi. Strukturna ekonomija se promijenila, vanjski je dug počeo jako padati i to nas vodi ka izlasku iz procedure prekomjernog deficita - rekao je Vujčić.
Opet je upozorio kako je ključno napraviti strukturne reforme jer bez njih nema dugoročnog rasta i razvoja.
Ne propustite priliku za druženje s najistaknutijim stručnjacima iz bankarskog i financijskog sektora i, ako još niste, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 7. Susretu guvernera i bankara regije koji se održava 14. i 15. ožujka u Savudriji.