Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić detaljno je secirao uzorke rasta hrvatskog gospodarstva i detektirao ključne probleme koji nas sprečavaju u rastu. U svojoj prezentaciji "Kako europsko gospodarstvo utječe na Hrvatsku" koju je održao na konferenciji "Gospodarski rast u EU - dobrobiti za Hrvatsku", kazao je kako je u EU rast prisutan već pet godina i to u svim komponentama uključujući izvoz, osobnu potrošnju i investicije.
- Taj rast je ravnomjerno raspoređen kroz cijelu Europu. U Hrvatskoj je oporavak kasnio, počeo je 2015. godine. Ono što je bio zamašnjak oporavka bio je rast izvoza. A to je bila posljedica ulaska u EU. Hrvatska je vrlo usklađena s rastom EU-a. Oporavak se ne temelji isključivo na vanjskim čimbenicima i ulasku u EU. Poboljšavaju se i cjenovni i ne cjenovni čimbenici. Osjeća se i apsorpcija fondova EU. Hrvatska je prije krize rasla brže, ali na temelju zaduživanja i osobne potrošnje. Kada je došla kriza, pokazalo se da je dotadašnji model neodrživ - rekao je Vujčić i dodao da se naše gospodarstvo snažno prilagodilo u krizi, tržite rada se neočekivano odlično prilagodilo nastaloj situaciji.
>>>Fogec na predstavljanju Bijele knjige: Problem je još uvijek u mentalitetu Hrvata
- Došlo je i do promjene strukture gospodarstva, velika poduzeća izgubila su na važnosti, a mali i srednji preuzimaju primat i stalno rastu. To je logična posljedica ulaska u EU. Hrvatska se strukturno vrlo promijenila. Od velikog deficita platne bilance od 8 ili 9 posto, sada je na tekućem računu platne bilance suficit. Prognoze nam pokazuju da ćemo s tim suficitom ostati i dalje – kazao je guverner podcrtavajući da je apsorpcija EU fondova sve intenzivnija
- Sada doseže 1,2 posto BDP-a. Projekcije pokazuju da će i rasti. No ona može biti i bolja i veća, to pokazuju iskustva drugih zemalja. Imamo pozitivan trend, ali treba dodatno raditi da se ta apsorpcija poveća – rekao je Vujčić pa istaknuo kako su makroekonomske neravnoteže bile jako veliki problem. Svi pokazatelji su bili u crvenome.
- Sada su ostale još tri u crvenome – strana ulaganja, dug opće države i stopa nezaposlenosti. No, one se poboljšavaju. Javni i vanjski dug padaju kao i stopa nezaposlenosti. Uvijek je pitanje koja je prava stopa. Gospodarstvenici traže puno radnika koje ne mogu naći, a ima nezaposlenosti što je veliki mismatch na tržištu rada - kazao je Vujčić dodajući kako će i u 2019. godine javni dug nastaviti padati i po stopama koje su više od onoga što traži europska procedura. Bit će duplo veća od onoga što traži EU.
Višak likvidnosti
Uvjeti financiranja se stalno poboljšavaju. Svi se poboljšavaju kao posljedica viška strukturne likvidnosti na tržištu i očekuje se da se taj trend nastavi. Premija rizika na Hrvatsku je snažno pala u posljednjih godinu dana. Došli smo na 100 baznih bodova. Poboljšanjem rejtinga doći će do daljnjeg pada.
>>>Vujčić: Euro donosi dugoročnu korist, ali ne rješava strukturne probleme
- Trebalo je puno duže za oporavak kreditiranja zbog razduživanja. Tek od 2017. su se plasmani oporavili. Od 2009. se stanovništvo razduživalo. U gospodarstvu polako rastu plasmani, što je posljedica oporavka gospodarstva i rasta potražnje za kreditima. No, ne očekujemo boom kredita, nego postupni oporavak. Problem je donekle i strukturne prirode. Gospodarstvo se sastoji od tri grupe – cash rich njima bi banke htjele dati novac, ali im novac ne treba. Mogu se zaduživati po 2 posto. Druga su poduzeća koja su prezadužena - 30 posto duga poduzeća teško se vraća. Trećina poduzeća, dakle, mogu dobiti kredit i banke su im voljne plasirati. Dok se ovi u problemima ne oporave, neće biti većeg rasta plasmana. Vodeći u problemima je sektor građevinarstva – kazao je Vujčić.
>>>Miodrag Šajatović: Ulazak u eurozonu – novi mamac nakon ulaska u NATO i EU
No guverner je naglasio još jedan veliki problem u Hrvatskoj, ako ne i glavni - ljudski kapital, ne investicije.
- To je u suprotnosti dosadašnjeg mišljenja. Nemamo tako dobar ljudski potencijal. Najveći problem je neiskorišteni radni potencijal. Među najlošijima smo u EU. Sama činjenica da je stopa zaposlenosti oko 57 posto, to znači da bi postigli isti rezultat kao europske zemlje, morali bi biti još produktivniji. Vrlo malo se o tome priča u Hrvatskoj. Fokus je na iseljavanju, što nije neobično. To nije ništa čudno u odnosu na ostale države nakon ulaska u EU. U Hrvatskoj je veći problem participacija na tržištu rada i stopa zaposlenosti ukoliko želimo rasti i sustići bogatije zemlje EU – upozorio je Vujčić.
Obrazovna reforma
Napomenuo je kako ne stojimo ni dobro ni kod kvalitete rada, niti će se poboljšati ako pogledamo obrazovni sustav.
- Po izdvajanjima za obrazovanje nismo daleko od EU prosjeka. Glavni problem je da se ti novci ne troše dobro. Ako mjerimo dostignuće učenika u odnosi na druge zemlje, zaostajemo. Moramo reformirati način trošenja novca u obrazovnom sustavu - naglasio je guverner.
Dodao je i problem kvalitete institucija koje ostvaruju porazne rezultate.
- Bolji smo samo od Bugarske i Rumunjske. Problem nam je da nema konvergencije institucija, treba nešto napraviti da bi pokrenuli konvergenciju kvalitete institucija jer ona utječe na rast BDP-a. Kvaliteta i brzina pravosuđa – vrlo bitna za funkcioniranje gospodarstva. U Hrvatskoj imamo jednu od najlošijih efikasnosti i po vremenu donošenja prvostupanjske presude i po naplati potraživanja (treba oko tri godine za to). Ako pogledate broj slučajeva Hrvatske na međunarodnim sudovima, on je velik i pokazuje našu neatraktivnost za strane ulagače – kazao je guverner. Posebno je upozorio na prepreke u tržištu proizvoda (Product market regulation).
>>>Vujčić: O bankrotu Agrokora razmišljamo od 2012. godine, napravili smo izvrstan posao
- Tu se mora napraviti desetine malih reformi i ukloniti iz sustava kako bi postao efikasniji. Kada je OECD radio analizu, predložio nam je 400 reformi! Ali to su mini reforme i pravila. Ministarstvo gospodarstva je dobro krenulo sa onih 100 reformi u tržištu usluga. Takvu regulaciju mora se maknuti da bi gospodarstvo brže raslo. Fiskalna konsolidacija, smanjenje makroekonomskih neravnoteža, porezno rasterećenje, učinkovitost javnog sektora, zdravstvo, pravosuđe, javna poduzeća i tako dalje. Na tome moramo raditi. Prema procjenama EK, strukturne reforme dovest će nas u jaki rast. Ima ih jako puno, ali neka se krene s tri ili četiri - zaključio je Vujčić.
Refinanciranje duga
Ministar financija Zdravko Marić, govorio je o održivosti javnih financija, galopirajućem javnom dugu, i svim drugim problemima koje su morali rješavati na početku mandata.
- Prije godinu dana sam najavio da ćemo tada svim mjerama i aktivnostima smanjiti javni dug. To nije bilo prihvaćeno jer se govorilo da je preambiciozno. No, smanjili smo ga za 2,5 postotna boda. U četvrtak je Sabor izglasao proračun za 2018. i s projekcijama za 2019.. Naši napori su prepoznali i EU i EK. Izašli smo iz procedure prekomjernog deficita. I dalje smo pod nadzorom kako bi napravili dodatne napore ne bi li nam javni financije ostale održive. I rejting agencije prepoznaju naše napore, malo sporije od ostalih doduše – rekao je Marić. Istaknuo je da ako se gleda stanje na tržištima kapitala, prinose na obveznice i CDSove, naš rejting je već porastao.
>>>Z. Marić: Refinanciranjem dugova ušteđeno više od 800 milijuna kuna
- Smanjili smo cijenu našeg duga i njegovu ročnost. Uštedjeli smo 720 milijuna kuna samo na kamatama, a te uštede idu preko 800 milijuna kuna uzme li se i dug cestarskog sektora. Do kraja godine i u 1Q završit ćemo restrukturiranje duga cestarskog sektora – napomenuo je Marić.