Hrvatska mora ubrzati aktivnosti da bi bila spremna za budućnost u proizvodnji, a u cilju poboljšanja položaja Vlada i tvrtke moraju se usredotočiti na povećanje produktivnosti temeljene na povećanju dodane vrijednosti, pri čemu su ključni elementi pridobivanje talenata i tehnološki razvoj, stoji u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i savjetodavne tvrtke A.T. Kearney.
Glavni je zaključak izvještaja ‘Pripremljenost na budućnost proizvodnje 2018.‘, objavljenog u okviru Svjetskog ekonomskog foruma, održanog prošloga tjedna u Davosu, koji je WEF pripremio u suradnji s globalnim savjetodavnim poduzećem A.T. Kearney, da su proizvodni sustavi na pragu korjenitih promjena, a samo 25 država je u poziciji za stjecanje značajnih prednosti od tih promjena.
>>>Industrijska proizvodnja pala drugi mjesec zaredom, za neočekivanih 2,5 posto
U izvješće je uključeno 100 država, a sukladno jedinstvenim ciljevima i strategijama proizvodnje i razvoja, države su razvrstane u četiri kategorije - onu vodećih država, zatim država s visokim potencijalom, nekada vodećih država te naposljetku država u razvoju.
Tu najbrojniju kategoriju, kojoj pripada i Hrvatska, karakterizira "ograničena postojeća osnova proizvodnje uz prisutnost velikog rizika za budućnost".
25 država uvršteno je u kategoriju vodećih, sedam ih je među državama s visokim potencijalom, deset u kategoriji nekad vodećih, a čak njih 58 u kategoriji država u razvoju, pokazuje izvješće.
Kako se pojašnjava, izvještaj prepoznaje učinak četvrte industrijske revolucije i novonastalih tehnologija na sustave proizvodnje i poslovne modele, a također nudi uvid u stanje globalne proizvodnje te potencijalne reakcije na promjene.
Pritom, procjena spremnosti država na promjene u proizvodnji se sastoji od dviju ključnih komponenta, tj. strukture proizvodnje, odnosno mjera opsega i kompleksnosti proizvodnje u pojedinoj državi te pokretača proizvodnje, tj. ključnih elemenata koji omogućavaju iskorištenje četvrte industrijske revolucije za transformaciju proizvodnih sustava.
SAD-pokretač proizvodnje
Kada se gleda struktura proizvodnje, vodeći je Japan, a slijede ga Južna Koreja, Njemačka, Švicarska i Kina. U okviru pokretača proizvodnje, pak, najvišu poziciju zauzimaju Sjedinjene Američke Države (SAD), a slijede ih Singapur, Švicarska, Velika Britanija i Nizozemska.
Kako se pritom naglašava u izvješću, u cilju poboljšanja položaja Hrvatske, Vlada i tvrtke se moraju usredotočiti na povećanje produktivnosti temeljene na povećanju dodane vrijednosti.
>>>Europa Trumpu: Ako želiš trgovinski rat, imat ćeš ga
- Pritom, ključni elementi su pridobivanje talenata i tehnološki razvoj. Država će morati u suradnji s poduzećima, gospodarskim udrugama, istraživačkim institucijama i socijalnim partnerima definirati cjeloviti program za ubrzani razvoj konkurentne sredine i novih investicija te istovremeno angažiranje razvojnog kapitala i stranih ulaganja. Ovdje se prije svega radi o prijenosu visokih tehnologija u proizvodnju i stvaranje povoljnih uvjeta za zadržavanje domaćih te pridobivanje stranih talenata, poručuje se u izvješću.
Potpredsjednik u A.T. Kearneyu Marko Derča pojašnjava da se Hrvatska prema svojoj spremnosti nalazi u skupini država koje još nisu dovoljno spremne za promjene u proizvodnji.
Kako napominje, pojedinačni kriteriji daju vrlo raznoliku sliku te ukazuju na čemu bi tvrtke i Hrvatska kao zemlja trebale poraditi kako bi zajedno napravile skok u skupinu vodećih država u kontekstu novih modela proizvodnje.
>>>Trump: Imam puno problema s ‘jako, jako nepravednom’ trgovinskom politikom EU
Pritom, Hrvatska se dobro pozicionirala u komponenti strukture proizvodnje, na 37. mjesto, a posebice u strukturi gospodarske složenosti, gdje se nalazi na 28. mjestu. Kako se pojašnjava u izvješću, to upućuje na sposobnost proizvodnje jedinstvenih proizvoda, što je rezultat uspješnog prijenosa znanja u proizvodnu praksu. S druge strane, lošije se pozicionirala u komponenti opsega koji se mjeri kao dodana vrijednost u proizvodnji, uglavnom zbog objektivno male veličine Hrvatske kao države, navodi se.
U komponenti pokretača proizvodnje, Hrvatska se nalazi na 51. mjestu, a pozicionirala se vrlo neujednačeno s obzirom na pojedine kategorije. Pritom, najbolje, 11. mjesto, zauzima u kategoriji poticaja za održivo upravljanje prirodnim resursima.
Pritom, Hrvatska se pozicionirala znatno ispod svjetskog prosjeka u pokazateljima kao što su razvoj grozdova (97. mjesto) te javna nabava visoke tehnologije, gdje zauzima posljednje, 100. mjesto.
U kategoriji tehnologije i inovacija, gdje je ukupno na 52. mjestu, Hrvatska zauzima 18. poziciju po broju znanstvenih i tehničkih članaka te 32. mjesto na području pokrivenosti LTE mobilnom mrežom.
U kategoriji ljudskog kapitala zauzima 58. poziciju, a pritom, po udjelu radnika u proizvodnji pozicionirala se na 16. mjesto. Nadalje, po udjelu žena na tržištu rada zauzima 26. mjesto, dok se izrazito loše pozicionirala u kategorijama učinkovitosti tržišta rada, na 95. mjesto, kritičkog razmišljanja u obrazovanju, 97. mjesto, a u sposobnosti države u privlačenju i zadržavanju talenata zauzima 97. mjesto.
U kategoriji međunarodne trgovine i investicija, gdje je ukupno na 46. mjestu, Hrvatska se pozicionirala na visoko 5. mjesto u području trgovinskih tarifa te vrlo nisko, na 80. mjesto u kategoriji novih greenfield investicija.
U kategoriji, pak, institucija Hrvatska zauzima 47. mjesto, pri čemu se svrstavamo na sredinu liste, a u njoj se kao negativno ističe manjak orijentacije vlade na budućnost razvoja države, gdje zauzimamo 97. mjesto.