Jedino socijalizam može spasiti Kinu, izjavio je u utorak kineski predsjednik Xi Jinping na zatvaranju godišnje plenarne sjednice kineske Narodne skupštine.
U svečanom govoru, nekoliko dana nakon jednoglasnog reizbora u parlamentu koji mu je pružio mogućnost da ostane na čelu države koliko želi, Xi Jinping, najmoćniji kineski čelnik unazad barem četvrt stoljeća, potvrdio je vodeću ulogu kineske Komunističke partije.
"Povijest je dokazala i nastavit će dokazivati da jedino socijalizam može spasiti Kinu", rekao je Xi pred oko 3.000 izaslanika na sjednici. Narodna Republika Kina će iduće godine proslaviti 70. rođendan utemeljenja.
"Jedino razvijajući socijalizam s kineskim značajkama moći ćemo dovršiti veliku renesansu kineske nacije", kazao je on u govoru.
>>>Xi: Globalna ekonomija krenula nabolje, rizici nagore
Na račun stranih zemalja, Xi je kazao da fenomenalni razvoj njegove zemlje unazad gotovo četiri desetljeća ne predstavlja "prijetnju" za bilo koga.
"Kina neće žrtvovati interese drugih zemalja kako bi zajamčila vlastiti razvoj", rekao je šef druge svjetske gospodarske sile, govoreći o protekcionističkim prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"Samo oni koji običavaju prijetiti drugima smatraju druge prijetnjom", primijetio je on aludirajući na zapadne zemlje i posebice SAD.
Pozvao je na "veliku obnovu kineske nacije", te naglasio da Kina ima sposobnost "preuzeti mjestu u svijetu koje joj pripada".
Xi upozorio Tajvan
Xi je također upozorio na separatističke težnje i kazao da će Kina sačuvati svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Upozorio je Tajvan da će biti suočen s "povijesnom kaznom" za bilo kakav pokušaj separatizma, što je dosad najstrože upozorenje otoku kojeg Kina smatra svojim svetim tlom.
Tajvan je jedno od najosjetljivijih pitanja u Kini i potencijalno opasno vojno žarište. Kinesko neprijateljstvo prema Tajvanu ojačalo je od 2016., kada je za tajvansku predsjednicu izabrana čelnica Demokratske napredne stranke Tsai Ing-Wen.
>>>G20 sve zabrinutiji državnom kontrolom kineskog tržišta
Kinu je razljutio američki predsjednik Donald Trump koji je prošlog tjedna potpisao zakon kojim se jačaju odnosi između SAD-a i Tajvana. Kina sumnja da će Tsai tražiti punu neovisnost otoka iako je ranije rekla da želi zadržati status quo i zalaže se za mir.
Napori da se Tajvan odijeli od kineske nacije osuđeni su na propast, kazao je Xi, dodajući da ni centimetar zemlje "neće biti i ne može biti ustupljen drugima".
Premijer Li Keqiang rekao je da Kina nema teritorijalnih pretenzija, iako želi igrati jaču ulogu na globalnoj sceni.
"Pogrešno bi bilo interpretirati tu težnju kao želju za strateškom ekspanzijom", rekao je.
>>>Donohue: Uvođenje carina može dovesti do destruktivnog trgovinskog rata s ozbiljnim posljedicama
Li je naglasio da se Kina zalaže za "miran i stabilan okoliš, i na međunarodnom planu i sa susjedima, kako bi bilo više mogućnosti za razvoj". Naglasio je i da Kina ne želi trgovinski rat sa SAD-om i rekao da će poduzeti mjere prema postizanju uravnoteženijih trgovinskih odnosa.
Obećao je i da će se druga najveća svjetska ekonomija dodatno otvoriti stranim investicijama.