Vlada će stvoriti dodatan prostor za javne investicije, no ne možemo u potpunosti računati na državni proračun, rekao je ministar financija Zdravko Marić na konferenciji Instituta za javne financije – Javne investicije kao katalizator održivog rasta.
- Važni su EU fondovi, ali i kompanije u državnom vlasništvu. U njihovim se rukama nalaze ključni potezi. Moramo promijeniti način razmišljanja u tim kompanijama, nije svaka investicija dobra investicija. Mora se razmišljati o posljedicama tih investicija, dobrim i lošim – kazao je Marić. Podsjetio je kako su prošle godine potrošili sedam mjeseci da analiziraju porezni sustav.
>>>Zakon o poticanju ulaganja: Dalić predstavila značajne pogodnosti za male i mikro poduzetnike
- Želimo ga pojednostavniti. U vrlo izazovnim vremenima stvorili smo manevarski prostor i srezali neke porezne obveze. 0,5 posto BDP-a vrijede te porezne promjene. Porezni prihodi su bolji nego planirani, što je dokaz da je ponekad manje-više, da se manje opterećenje pokazuje kao dobra odluka i da se zapravo bolje puni proračun – kazao je Marić.
Napomenuo je kako se u Hrvatskoj, nedavno, u akademskim i općim javnostima počelo pričati o novim modelima rasta. Razni su bili pristupi, investicije su oduvijek bile snažan pokretač rasta.
- Usporediti Hrvatsku prije i nakon recesije, velika je razlika. Do 28 posto BDP-a su prije krize iznosile investicije – nekretnine i autoceste. Te investicije su bile financirane stranim ulaganjima i zaduživanjem, Sjećamo se vremena kada smo imali deficit od 9 posto. Trebalo je srezati sve te troškove i naći načina kako preživjeti. Danas smo na pravome putu kako razmišljati o načinima rasta u budućnosti. Stop e rasta od 3 posto su održive i solidne i s aspekta makroekonomije proizvode manje nestabilnosti. Imamo suficit platne bilance – kazao je Marić.
>>>HGK: Do kraja godine pad javnog duga na 80 posto BDP-a, izgledno poboljšanje kreditnog rejtinga
Privatne investicije, stvari su jasne. No uvijek je potanje što Vlada može učiniti više. Iako su odgovori ponekad jednostavni, no implementacija nije jednostavna.
- Danas su ulaganja u privatnome sektoru suočena s velikim izazovima. U krizi smo uspjeli održati stabilnosti i nismo imali velikih problema s likvidnošću i nisu bile potrebne veće intervencije ministarstva financija ili HNB-a. Istodobno, NPL-ovi su teret bankama i cijelom financijskom sektoru. Napokon vidimo pad razine NPL-ova, što je posljedica nekoliko odluka i Vlade i HNB-a. Turistički sektor iznimno snažno ulaže. Još uvijek, nažalost, u državnom vlasništvu nalaze se brojni turistički objekti. Turizam je samo jedan dio investicija. IT industrije i prehrambena industrija imaju rastući trend, iako znatno manji od turističkog – rekao je Marić.
>>>Siniša Topalović: Unatrag pet godina turizam bilježi pad prihoda za 41 euro po stranom dolasku
Naglasio je važnost zakona o financiranju lokalne uprave, gdje se država odriče poreznih prihoda poreza na dohodak kako bi se ojačali proračuni lokalne uprave. Upravo da bi imali mogućnost za ulaganja te povlačenje novca iz EU fondova.
Marić je novinarima nakon svog govora kazao kako ovogodišnji proračun nije podbacio u segmentu privatizacije. Naime, prvotno je planirano 1,4 milijarde kuna od privatizacije, a sada je rebalansom taj iznos smanjen na 800 milijuna. Marić vjeruje kako će do kraja ove godine dostići taj iznos.
Isto tako, dotaknuo se zdravstva. Kazao je kako se zahvaljujući ljudima u ministarstvu financija, uspjelo pronaći čak 1,1 milijarda kuna s kojima se pomoglo zdravstvenom sustavu. No upozorio je kako se taj sustav ne može reformirati na prihodovnoj strani, nego prvenstveno na rashodovnoj strani i troškovima cijelog sustava. Time je Marić, na neki način, dao jasan signal i poslao ministru zdravstva Milanu Kujundžiću koji je predložio poskupljenje cigareta kako bi se pokrpali minusi u zdravstvu.
>>>Kujundžić dobio više novca, ali nedovoljno za sve potrebe zdravstva