- Ipak sam ministar financija. Imam sličnu karakteristiku zajedno s vama, protekle smo dvije noći probdjeli, ako ste podrobno pratili saborsku raspravu - u šali je kazao ministar financija Zdravko Marić na 20. konferenciji Tržišta novca.
Tema na ovim konferencijama je uvijek ista, fiskalna politika. - Ima nekoliko stvari koje sam htio podijeliti. Vlada nastavlja raditi kao i do sada. Da mi nije izglasano povjerenje jučer, Vlada bi našla nekoga drugoga na moje mjesto i nastavila bi raditi dalje. Donijeli smo dva dokumenta – Nacionalni plan reformi i plan konvergencije – kaže Marić. Ističe da se ne voli vraćati u prošlost, ne vodi nigdje. Referirat ću se ipak na jedno. Morali smo popraviti vjerodostojnost naših projekcija. Pridobiti povjerenje međunarodne, domaće zajednice i struke, i to je teško. Ako imate situaciju da ako ja vama kažem da će gospodarski rast biti 7 posto, onda je jasno da to nije realna brojka. Želimo jasno i glasno raditi na projekcijama i rastu. Konvergencija je tehnički dokument u kojemu je jako detaljno i jasno objašnjeno. Kao Vlada morate objasniti potencijal rasta u srednjoročnom periodu. Drugi kolege ministri financija u Europi kažu da je taj dokument izrazito konzervativan dokument - ističe Marić.
>>>Bankari zakoračili u tabu: Bolje oprostiti 30, nego izgubiti 60 posto potraživanja
Gospodarski rast, aktivacija imovina i fiskalna konsolidacija – to su tri stupa rada.
Dodaje da postoji stvarna i potencijalna stopa rasta. - U našim okolnostima, naš potencijalni rast ispod je stvarne stope rasta, da se gospodarstvo pregrijava. Moramo izračunati potencijalnu stopu. Mora se uračunati sve. Računali smo, EU, MMF i Min Fin i krećemo se oko 1,5 – 1,8 posto. Stvarna stopa je oko 3 – 3,2 posto. Ovo stvara pritisak na strukturni saldo, 2016. bila je izuzetni dobra godina. Lani u ovo vrijeme imali smo netom doneseni proračun koji je rađen na stopi rasta od 2 posto. Mnogi su analitičari govorili da bi bilo bolje da je pokazana ambicioznost. Ali budimo radije konzervativni uz ostvarivanje boljeg rezultata. Deficit je na kraju 2016. bio 0,8 posto. To je najniži deficit koji smo ostvarili - kazao je Marić.
Osobno ga raduje činjenica da su 2016. uspjeli smanjiti rashode za kamate za 760 milijuna kuna. - Ukupni rashodi za kamate su 11,2 milijarde kuna, to je preko 3 posto BDP-a. Na to stavljamo poseban fokus. To je proračun cijelog ministarstva znanosti, sve plaće, troškovi, sve. Prošla nam je godina bila odlična, a to nam stvara određeni pritisak da ova bude bolja – rekao je.
- Radili smo projekcije plana konvergencije, uzeli smo činjenicu da je provedena porezna reforma, da su se započele i dure pred radnje. Da bi smo digli rast, nužno je napraviti korekcije, mjere aktivnosti da promijenimo strukturu gospodarstva i određene stavke proračuna. Zdravstvo je tu, uprava i pravosuđe. Sve su to veliki konzumenti proračuna. Istodobno se postavlja i pitanje cijene koliko nešto košta i usluge koju se dobije. Javna administracija važno je područje. S jedne strane ima učinak, ali može biti i bolji. Osobno kao ministar financija imam vrlo ograničenu mogućnost nagrađivanja i penaliziranja ljudi. Ono što je u korporativnom sektoru normalnu, u javnome je gotovo nemoguće – naglašava Marić. Napominje kako je pod strukturnim reformama mislim i na to da su procjene rasta oko 2,5-3 posto.
>>>Boris Vujčić: Prevelik je fokus na Agrokor, to je veliki rizik
- Kompletan doprinos dolazi od domaće potražnje. S obzirom na strukturu imamo visoku uvoznu elastičnost, odnosno više se uvozi što poništava izvoz. To je također jedna strukturna mjera - Vlada i gospodarstvo mora poticati domaću potražnju ali i proizvodnju. T osu stvari na koje trebamo ukazivati – kaže Marić.
Makroekonomske projekcije pokazuju nastavak smanjivanja deficita, za ovu godinu je to 1,3 posto.
- Izvršenje proračuna je sada u skladu je s predviđanjima. Niti na jednom poreznom prihodu ne vidimo odstupanje prema dolje, puni se porez na dobit. Polažemo nade u turističku sezonu, da se ostvare projekcije rasta. Dugoročna i srednjoročna tajna ili ključ održivost javnih financija nalazi se na rashodovnoj strani proračuna. Prihodovna treba biti vođena postulatima iz 2016. – višak ne potrošiti i koristiti za smanjivanje duga. Vjerujem da ćemo do kraja mandata smanjiti porezno opterećenje. Cijela rasprava o poreznoj reformi vodila se na samo nekoliko stvari, no napravili smo veliki iskorak za gospodarstvo i građana. Na tom tragu nastavit ćemo i dalje. Nikada ne bi predložio porezno rasterećenje koje bi ugrozilo javne financije. Porezno rasterećenje od 1 postotnog boda u BDP-a, utječe na srednjoročnu potencijalnu stopu rasta – kaže Marić i dodaje da je rashodna strana pod kontrolom. Za 2020. predviđa suficit proračuna od 0,5 posto, iako i dalje plaćamo 11,2 milijarde kuna kamata. Kada se za 2016. zzme 0,8 posto deficita i udio za kamate, imamo primarni suficit. To je za naše javne financije jako dobra stvar, no ako ste u jednoj godini riješili dio problema, to samo znači da treba nastaviti dalje.
- Gospodarski rast, aktivacija imovina i fiskalna konsolidacija – to su tri stupa rada. U iduće tri godine, 2,5-3 postotna boda godišnje smanjivat ćemo javni dug. Uglavnom se bavimo negativnim rizicima – rastom kamatnih stopa, deprecijacijom kune i tako dalje – kazao je Marić.