Kako tehnologija i znanost grabe velikim koracima dalje, ono što se činilo dalekim i nije više tako daleko i ono što je bilo moguće samo na filmu, odjednom postaje dio svakodnevice. Kako poslovne, tako i privatne. Nedavno je tvrtka Gartner, koja se bavi istraživanjima i poslovnim savjetovanjima, objavila svoja predviđanja vodećih tehnoloških trendova za iduću godinu. U njoj očekuju da će umjetna inteligencija, uranjajuća iskustva, ‘digitalni blizanci‘ i razmatranje poslovnih događaja stvoriti temelj za sljedeću generaciju digitalnih poslovnih sustava. Tako će se ulaganje u digitalnu tehnologiju upotrebom umjetne inteligencije za unaprjeđivanje odlučivanja te obnovom poslovnih modela, sustava i korisničkog iskustva, isplatiti do 2025.
>>> Južna Australija: Masivna baterija Elona Muska spriječila ‘blackout’ u 140 milisekundi
Umjetnom inteligencijom koristit će se aplikacije, analitika, naprave i strojevi. Digitalni prikaz osobe ili sustava iz stvarnog svijeta, digitalni blizanac, za sada će pomoći pri upravljanju poslovnom imovinom, ali će se na dugi rok upotrebljavati u operativnoj učinkovitosti i kao uvid u upotrebu i poboljšanje proizvoda. Računalstvu u oblaku pridružit će se i ono ‘s ruba‘ (edge computing), koje sadržaj, računalstvo i obradu stavlja bliže korisniku i stvarima ili ‘rubu umrežavanja‘.
U Gartneru predviđaju i da će platforme za razgovor prebaciti prevođenje s korisnika na računalo te će biti sposobne i za složenije razgovore. Ističu i rastuću važnost umjetne, proširene i miješane stvarnosti. Iako još u razvoju i nije obuhvaćena zakonom, ‘blockchain‘ (niz podatkovnih paketa o prijenosu novca) tehnologija će se osim za financije moći upotrijebiti i u upravljanju državom, zdravstvu, opskrbi te prijenosu raznih sadržaja. Poslovna kretanja dolaskom umjetne inteligencije i interneta stvari mogu se otkriti brže i detaljnije raščlaniti. Razmišljanje o takvim događajima tvrtke bi trebale uključiti kao dio digitalne poslovne strategije, smatraju u Gartneru. Očekuju da će se do 2020. ocjena događaja u stvarnom vremenu tražiti u 80 posto digitalnih poslovnih odluka.
>>> Top 10 potrošačkih trendova za 2018.: Tehnologija se okreće ljudima
I dok ćemo se digitalnim poslovnim izazovima baviti na radnom mjestu, u slobodno vrijeme moći ćemo ostvariti vjerojatno mnoge dječje snove. Recimo, letenje na mlazni pogon brzinom od 124 kilometra na sat i na visini od 76 metara. I to samo sa spremnicima vodikova peroksida na leđima, koji za sada mlaznog letača mogu održati u zraku 33 sekunde. Jet Pack International H202 i H202-Z mogu prijeći udaljenost od jednoga kilometra i ne proizvode se zasad, ali cijena se zna – 646.000 kuna. Nakon 15 godina istraživanja i razvoja Aerofex Aero-X mogao bi napokon ljubiteljima znanstvene fantastike obistiniti želje o vožnji brze letjelice iz ‘Ratova zvijezda‘. Letjelicu iz budućnosti koja stoji 549.000 kuna pokreću motor od 240 konja i dva velika rotora. Može lebdjeti na visini od tri metra brzinom do 72 kilometra na sat te prenijeti 140 kilograma težine. Američka vojska nada da će u drugoj polovini iduće godine postati stvarnost borbeno odijelo slično onom Iron Mana.
Lagani oklop TALOS (Tactical Assault Light Operator Suit) izrađen je od karbonskih vlakana, radi na baterije smještene na leđima, namijenjen je posebnim elitnim jedinicama te otporan na lako naoružanje i vatru. Sveučilište u Pennsylvaniji radi pak na titanskoj ruci koja će moći podignuti 40 kilograma. Daleko je to od Powerloadera iz filmova o Alienu, ali umjetna ruka može pomoći ljudima s teškim ozljedama ruku te radnicima koji podižu terete. Izrada prototipa koji bi se mogao uskoro pojaviti stajat će 10.257 kuna.
Velika Britanija, pak, razmišlja o uvođenju međugradskih magnetskih lebdećih vlakova. Vlakovi maglev (skraćeno od magnetska levitacija) brzo usporavaju i ubrzavaju, po čemu su savršeni za gradsku i međugradsku vožnju. Britanci bi se tako pridružili Azijcima, koji imaju već nekoliko linija s maglevom, a najpoznatiji je sustav Transrapid u Šangaju, koji je s brzinom od 267 kilometara na sat sada najbrži putnički vlaku na svijetu. Prošle je godine počeo voziti maglev u Južnoj Koreji za zračnu luku Incheon, a Japanci će kada se završi gradnja pruge od Tokija do Nagoje prijeći 286 kilometara za 40 minuta. Najveća brzina vlaka bit će 500 km/h, pri čemu se većina putovanja obavlja pod zemljom.
>>> VIDEO: Hyperloop nakon uspješnog testiranja stiže u Europu
Veliku promjenu u putničkom i teretnom prometu značit će spremnici koji se mogu jeftino premještati na vlakove, zrakoplove ili brodove. To bi značilo veliku promjenu posebno u zračnom prijevozu jer bi se izmjenjivi spremnici mogli prenositi samo ‘letećim krilima‘ na koja bi se pričvrstili. Zračne luke ne bi više bile potrebne. Iza projekta Clip-Air stoji švicarski Federalni politehnički institut. S obzirom na to da se i hrana može dobiti 3D ispisom, njemačka tvrtka Biozoon pokušava dobiti seneoPro, niz praškastih smjesa dobivenih 3D ispisom koje otvrdnu nakon istiskivanja i vrlo se brzo usitnjavaju pri jelu. Takva hrana pogodna je za starije osobe s otežanim gutanjem. Smjese je moguće pomiješati tako da se dobiju sve vrste hrane te dodati boju kako bila privlačnija.
>>> IoEyes: Internet raširio kapke
Nakon dobrog obroka, a može i prije njega, zgodno je popiti nešto. Recimo, uređaj Vocktail mogao bi složiti virtualni koktel. Uređaj, zapravo čaša koja može mijenjati okuse pića preko aplikacije na pametnom telefonu, osmišljen je u Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. Sve je zapravo ‘jednostavno‘ – voda se ulije u čašu i onda se određuje njezina boja, okus i miris. Savršeno za one koji paze na kalorije, jer cijelo vrijeme piju vodu iako im okus govori da je riječ o njihovu najdražem slatkom koktelu.
Američka tvrtka JanSport izrađuje naprtnjače i studentsku odjeću te je predstavila prototip naprtnjače s programiranom tkaninom. S pomoću njega moći će se dijeliti videosnimke, pjesme, mrežne poveznice i stranice na društvenim mrežama svakome tko je u blizini s potrebnom aplikacijom na pametnom telefonu. Robota kukca, i to pčelu, izradili su istraživači s Instituta Wyss na Harvardu, koji može letjeti, plivati i hodati po površini vode. Leti u rojevima i upotrebljavat će se za oprašivanje, u zaštiti okoliša i otkrivanju radijacije.
>>> VIDEO: Upoznajte Atlasa, spretnog, ‘atletski građenog’ robota
A Boston Dynamics radi na usavršavanju Atlasa, robota visokog 1,5 metara i teškog 75 kilograma koji bi mogao spašavati ljude iz urušenih zgrada nakon potresa ili pomagati bolesnicima s prenosivim smrtonosnim bolestima. Sposoban je preskakati zapreke, napraviti okret u zraku ili hodati neravnim terenom. Atlas vjerojatno kod mnogih izaziva strah zbog pokreta vrlo sličnih ljudskima, ali snimke njegova nespretnog hoda po snijegu poput pijančeva ili pada nakon neuspješna doskoka mnoge će zasigurno dobro nasmijati.
https://www.youtube.com/watch?v=fRj34o4hN4I