Hrvatska je s 32 odobrena projekta ukupne vrijednosti 3,2 milijarde kuna na 93 posto iskorištenosti sredstava iz CEF Instrumenta, istaknuto je u četvrtak na konferenciju o Instrumentu za povezivanje Europe: "Postignuća, rezultati i pogled u budućnost", koja se u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture održava u Dubrovniku.
>>>Za razvoj riječkih luka i prometnica 2,6 milijarde kuna iz CEF programa
Otvarajući konferenciju ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je istaknuo kako je na koridorima transeuropske prometne mreže Hrvatska uspješno prijavila 32 projekta, a njihova se provedba sufinancira sredstvima CEF instrumenta u iznosu od 3,2 milijarde kuna.
- Instrument za povezivanje Europe još je jedan u nizu instrumenata koje koristimo za financiranje projekata koji su u skladu s prioritetima prometne politike, kako Hrvatske tako i Europske unije, kazao je Butković napominjući kako se tim sredstvima sufinanciraju priprema dokumentacije, izgradnje, rekonstrukcije i modernizacije prometne infrastrukture, kao i unaprjeđenje prometnih usluga.
- Da je CEF instrument za Republiku Hrvatsku izuzetno značajno sredstvo financijske potpore, govori i činjenica da smo do sada iskoristili čak 93 posto dodijeljenih sredstava iz tog instrumenta i to za projekte koji nadilaze nacionalne granice, rekao je Butković.
>>> Butković: Nema pravnih prepreka za izgradnju Pelješkog mosta
Naime, Hrvatska provodi projekte na dva koridora Osnovne prometne mreže, Mediteranskom i koridoru Rajna-Dunav, a koji će neposredno doprinijeti ciljevima jačanja europske dimenzije teritorijalne povezanosti, kazao je Butković i dodao kako je to u skladu s politikom transeuropske prometne mreže, kojoj je cilj dovršenje Osnovne prometne mreže do 2030., odnosno Sveobuhvatne prometne mreže do 2050. godine.
Neki od projekata koji se financiraju iz Instrumenta su rekonstrukcija željezničke stanice Rijeka - Brajdica i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica, rekonstrukcija teretnog dijela željezničke stanice Rijeka-Teretna i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica te mnogi drugi.
Dvodnevna konferencija koja je okupila sve važne predstavnike EU-a iz sektora prometa, predstavnike relevantnih institucija, ministarstava i državnih tvrtki koje provode spomenute projekte te predstavnike Izvršne agencije za inovacije i mreže, kao i Glavne uprave za mobilnost i transport Europske komisije, bit će prilika i za otvaranje stručne rasprave o budućem prometnom razvoju Europske unije te razmjeni iskustava u provedbi projekata s drugim državama članicama, navodi se u priopćenju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.