Iako se u javnosti uvriježio dojam da su Morske orgulje i Pozdrav Suncu vrhunac turističke ponude grada Zadra, pa tako i Zadarske županije, događaji poput prošlotjednog otvorenja obnovljene palače iz trinaestoga stoljeća govore koliko je povijesne ljepote u Zadru, jednom od trinaest najstarijih gradova u Europi. Guvernerova palača u povijesti je imala više namjena. Danas je u njoj sjedište Zadarske županije.
Gospodarska raznolikost županije u kojoj su najveće hrvatske tvrtke u brodarstvu i marikulturi nije smetala Zadru da bude izabran za najbolje europsko turističko odredište 2016.
Kulturna baština nije jedini mamac za privlačenje današnjih turističkih nomada. Prometna pristupačnost jedan je od glavnih aduta koji su Zadarsku županiju izbacili u prvi plan. Primjerice, s autoceste dva pravca vode do samoga grada, od kojih jedan izravno u novu luku Gaženicu iz koje se trajektom može doći na zadarske otoke, ali i u Italiju. Dolaskom niskotarifnih tvrtki pak zračna luka u Zemuniku otvorila je vrata većem broju mladih turista. Tu su i ljepota i netaknutost prirode, posebice otoka koji su još neotkriveni, blizina Kornata te zadarskog zaleđa, idealnoga za turiste željne adrenalina.
Potencijal blizine Velebita, Paklenice i kanjona rijeke Zrmanje još je nedovoljno iskorišten, a i gradići poput Obrovca mogli bi postati prava atrakcija. Zadarska županija ove godine očekuje daljnji rast turizma, čemu bi uz dobre tržišne najave trebala pridonijeti nova ulaganja u objekte i sadržaje, pogotovo ona u stvaranje doživljaja; tako želi postati još poželjnije cjelogodišnje odredište. Titula najboljega ropskog turističkog odredišta u 2016. Zadru je također pomogla u boljoj turističkoj promidžbi.
Iako je turizam vrlo važan, u Županiji se uzdaju i u pomorstvo, brodarstvo, ribarstvo, prerađivačku industriju te trgovinu jer u njima bilježe najbolje rezultate. Trgovina je najzastupljenija – ostvaruje 24,3 posto prihoda. Slijede prerađivačka industrija s 21,65 posto; turizam s 10,6 posto; promet, osobito pomorski, s 10,3 posto; ribarstvo i poljoprivreda s devet posto, a na građevinarstvo otpada 7,2 posto. Metaloprerađivačka, prehrambeno-prerađivačka industrija, marikultura, ribarstvo i turizam ključni su za dobre gospodarske rezultate u prošloj godini. Gospodarstvo Zadarske županije prilično je raznoliko s razvojnim potencijalima u nekoliko djelatnosti.
Pet poduzetničkih zona
Ulagačima je na raspolaganju pet infrastrukturno opremljenih poduzetničkih zona. Županija je znatno pridonijela uzgoju i preradi tune povećavši kvote za ulov, što je potaknulo otvaranje novih tvrtki. Tu su danas čak 33 tvrtke za preradu ribe. Ribarstvu i marikulturi posvećuje se velika pozornost, u prilog čemu ide i program razvoja ribarstva Zadarske županije, koji je jedan od prioritetnih sektora i ima potencijal za daljnji rast. Akvatorij je najvažniji razvojni resurs, a ribarstvo tradicionalna djelatnost i izvor egzistencije za velik dio obalnog i otočnog stanovništva. Danas ribari Zadarske županije ostvaruju i do 47 posto ukupnog ulova ribe u državi, a Županija sudjeluje sa 60-ak posto u ukupnoj proizvodnji hrvatske marikulture. Većina je tvrtki za preradu ribe u poduzetničkoj zoni Grabi u Poličniku, desetak kilometara od Zadra. Zadarska županija nepovratnim je proračunskim sredstvima potpomogla 15 projekata poduzetničkih zona i ukupno odobrila osam milijuna kuna. Za sada se ulagačima nudi pet potpuno opremljenih poslovnih zona, a dvije su u pripremi.
Milijun kuna za OPG-ove
Ravni kotari plodni su i zbog toga idealni za poljoprivredu. Ondje se gradi sustav za navodnjavanje poljoprivredne površine od 8000 hektara ukupno vrijedan 350 milijuna kuna. U sklopu Programa potpora ruralnom razvoju, koji se provodi posljednje četiri godine, pomaže se malim obiteljskim gospodarstvima u podizanju konkurentnosti sufinanciranjem nabave dugotrajne imovine i pripremom projekata za financiranje novcem Europske unije. Za te se potpore izdvoji milijun kuna na godinu. Velika pozornost usmjerena je na ravnomjeran razvoj i rast svih dijelova Zadarske županije. Otočni prostor jedan je od najosjetljivijih i najugroženijih koji karakteriziraju neprestano raseljavanje, starenje stanovništva i gašenje gospodarskih aktivnosti. Osnivanje Uprave za otoke jedan je od načina na koje se pomaže toj sredini. Od otočnih dijelova Zadarske županije još su ugroženiji oni dalji, primjerice lički, koji su slabije naseljeni; neki nemaju ni javnu rasvjetu. Njima se pomaže u razvoju ruralnog turizma ili OPG-ova. U tim najzabačenijim predjelima posebna se pozornost posvećuje zdravstvenoj skrbi, jednoj od najvažnijih djelatnosti za koju je mjerodavna Županija. U 2016. intenzivirala se suradnja Upravnog odjela, zdravstvenih ustanova i Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA te su prijavljena dva važna projekta.
Za decentralizaciju
Na primarnoj razini zdravstvene zaštite u sklopu projekta nepovratnog financiranja iz fondova EU planiraju se do kraja 2018. kupiti oprema i provesti manji infrastrukturni zahvati u domovima zdravlja. Projekt će se provoditi na otocima Pagu, Viru, Molatu, Istu, Pašmanu te Dugom otoku; njegova je vrijednost oko dva milijuna kuna. U suradnji s Općom bolnicom Zadar i ZADRA-om na bolničkoj razini zdravstvene zaštite pripremljen je i prijavljen projekt ‘Izgradnja i opremanje dnevnih bolnica Odjela za pulmologiju, onkologiju, infektologiju i dermatologiju Opće bolnice te adaptacija i opremanje Dnevne bolnice Službe za kirurgiju‘. Prošlog tjedna Županija je za projekt dobila 50 milijuna kuna. Planira i više lokalnih projekata. Na državnoj razini teži se većoj funkcionalnoj decentralizaciji, što se i provodi prenošenjem mnogih poslova na županijsku vlast. U Zadarskoj županiji smatraju da bi za kvalitetno obavljanje tih aktivnosti trebalo osigurati dovoljno novca. Sustav, smatraju ondje, svakako treba još više funkcionalno i financijski decentralizirati.