Primjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu pokazala je da dosadašnji posjednici državnog poljoprivrednog zemljišta više nisu sigurni hoće li ga zadržati, a zakonskim ograničenjem dodjele zemlje fizičkoj ili pravnoj osobi poljoprivredna proizvodnja će se smanjivati.
Zaključak je to sa okruglog stola koji je održan u organizaciji Društva agrarnih novinara u Novinarskom domu na kojem su sudjelovali predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, velikih poljoprivrednih tvrtki, OPG-ova te jedinica lokalne samouprave kao i Hrvatskog sabora i znanstvenih institucija. Iz Ministarstva poljoprivrede nitko nije došao.
Zabrinutost zbog dodjele hektara
Predsjednik Uprave PP Orahovica Saša Breznik upozorio je da bi ta tvrtka u slijedećih nekoliko godina zbog Zakona koji je stupio na snagu u ožujku ove godine mogla izgubiti velike površine koje sada koristi, pa su zbog toga zaustavili i nekoliko investicija vrijednih 27 milijuna kuna. Član Uprave osječkog Žita Mato Božić također je kritizirao zakon smatrajući da nije dobro rješenje zbog kojeg se jedinicama lokalne samouprave nalaže da odrede koliki će iznositi maksimum dodjele zemlje za tvrtke.
No zbog određivanja maksimalne dodjele hektara, ali i zbog mogućeg gubljenja hektara, nisu zadovoljni ni mali poljoprivrednici koji su rekli da 30, 40, ili 50 hektara nije dovoljno ni za ratare ni za stočare koji se žele baviti tim poslom. Konzultantica Blaženka Mičević, bivša ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište, napomenula je da nemamo strategiju jer, primjerice, ako želimo uzgajati povrće, onda 30 hektara nije malo. Drugim riječima, ne znamo što želimo s poljoprivredom i zbog toga donosimo manjkava zakonska rješenja. Konzultantica Zvjezdana Blažić u svojoj prezentaciji napomenula je da u strukturi najviše imamo ratarske proizvodnje koja zahtjeva veće zemljišne površine po proizvođaču, što kod nas nije slučaj. U svakom slučaju, ovaj Zakon loše utječe na konkurentnost poljoprivrednih proizvođača.
Pad poljoprivredne proizvodnje od ulaska u EU
Da vrijednost poljoprivredne proizvodnje pada pokazuje i podatak Zvjezdane Blažić koja je rekla da je od ulaska Hrvatske u EU zabilježen pad za pet milijardi kuna, odnosno na 16 milijardi kuna, za koje smo vrijeme uložili preko 20 milijardi kuna kroz razne potpore. Breznik je upozorio, ostanu li ovakve zakonske odredbe na snazi, vrijednost poljoprivredne proizvodnje past će na deset milijardi kuna.
Bilo je i kritika zbog toga što aktualni zakon daje prednost stočarima prilikom natjecanja za zakup, jer je intencija Ministarstva poljoprivrede bila da se podigne stočarska proizvodnja. Darko Celovec, predsjednik udruge Baby beef podsjetio je nazočne na veliki pad stočarske proizvodnje, no složio se da neki dijelovi zakona nisu dali najbolje rješenje.
Programi kasne
Svoje su probleme iznijeli i čelnici općina koji su upozorili da nisu u mogućnosti ispoštovati rokove izrade programa raspolaganja poljoprivrednog zemljišta kojeg moraju poslati Ministarstvu poljoprivrede. Načelnik Vojnića Nebojša Andrić rekao je kako su u zadnji trenutak predali program jer su čekali očitovanja Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, na što je upozorio i pročelnik jedinstvenog upravnog odjela Donjih Andrijevaca Milan Šulter ukazavši na neusklađenost katastra i gruntovnice, zbog čega se ni spomenute Hrvatske šume i Hrvatske vode ne mogu očitovati o pojedinim česticama. Zbog toga je Blaženka Mičević naglasila da se što prije moraju riješiti katastar i gruntovnica, jer bez toga niti jedinice lokalne samouprave ne mogu donijeti program, niti se tvrtke mogu natjecati za novac iz EU fondova.