Aktualno
StoryEditor

Zašto analitičarima već dva kvartala ne idu prognoze BDP-a?

05. Rujan 2019.

Ako ćemo po istini, niti tko zna zašto je BDP u prvome tromjesečju nabujao 3,9 posto niti tko zna zašto je u drugome ‘pao‘ 2,4 posto (da, znamo, nije pao, samo je rast usporio, sve je i dalje u plusu, sve je super, sve je pet, ali nije uvijek sve u matematici, ima nešto ljepote i u slobodi izričaja).

Preciznije, u trenutku objave analitičari nisu znali zašto iznadprosječno rastemo ni zašto usporavamo. Ali znaju post festum. Činjenica da su analitičari nekada mnogo bolje pogađali razvoj bedepeovske situacije, a da svoje prognoze sada najmanje nakon svake statističke objave dorađuju, ukazuje na nekoliko mogućih razloga: ili je analitičarima popustila pozornost, zbog čega ofrlje računaju i zaključuju, ili su zbivanja sve manje predvidljiva ili pak živimo u slučajnoj zemlji slučajne ekonomije. Dva su potonja zaključka ‘ili‘ , čini se, prilično sigurna.

Činjenica da su analitičari nekad mnogo bolje pogađali razvoj bedepeovske situacije, a da svoje prognoze sada najmanje nakon svake statističke objave dorađuju, upućuje na nekoliko mogućih razloga: ili je analitičarima popustila pozornost, zbog čega ‘ofrlje‘ računaju i zaključuju, ili su zbivanja sve manje predvidljiva ili pak živimo u slučajnoj zemlji slučajne ekonomije

Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave RBA, tvrdi da prognoza rasta BDP-a u pravilu ovisi o kvaliteti pretpostavki i robusnosti prognostičkoga modela. – Teoretski, što je gospodarstvo manje, uz jednako precizan model, točnost prognoza trebala bi biti veća. No to stajalište može vrijediti samo u zatvorenome tipu gospodarstva kakvo postoji možda još u Sjevernoj Koreji. Ostatak se svijeta sve dublje integrira, pa dinamika pojedinačnih nacionalnih gospodarstva uglavnom ovisi o vanjskim utjecajima. Da nije tako, domaće bi gospodarstvo nakon dugogodišnje recesije nastavilo stagnirati i u razdoblju nakon 2015., jer tada rastuće makroekonomske neravnoteže nisu ukazivale na mogućnost oživljavanja gospodarstva, a predvidiva stopa BDP-a, utemeljena na internim pokretačima rasta, kretala se oko nula posto s blagim odmacima u pozitivnome ili negativnom smjeru – tumači Starčević.

Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ipak kaže kako nekakvi napori u usmjeravanju gospodarstva postoje. Recimo, administrativno je rasterećenje nešto malo olakšalo život poduzetnicima, a intenzivnije povlačenje EU fondova pridonosi rastu infrastrukturnih i drugih investicija koje su posebno u prvome, ali i drugome tromjesečju 2019. imale najveći doprinos rastu BDP-a.

Cijeli tekst o prognozama analitičara pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog Lidera.

26. travanj 2024 05:53