Bruto satnica u Hrvatskoj iznosi 63.24 kune, dok je prosjek EU 171.86 kuna, što znači da Europljanin s prosječnom plaćom u jednom satu zaradi koliko zarade tri radnika u Hrvatskoj.
Prvi put u povijesti Hrvatska se tako, iako smo prošle godine stajali malo bolje na europskoj ljestvici, prema podacima Eurostata našla iza Latvije u kojoj satnica iznosi 63.98 kuna.
Unatoč tome što je Hrvatska prijašnjih godina nominalno uvijek bolje stajala na takvim ljestvicama u odnosu na države s kojima se može uspoređivati, ovogodišnja statistika ponajbolji je odgovor na pitanje zašto ljudi odlaze u potrazi za zaposlenjem ili bolje plaćenim poslovima upravo u Irsku u kojoj je satnica 215.76 kuna, Austriju sa satnicom 221.71 kunu, ili pak Njemačku gdje su plaćeni 239.57 kuna po satu.
>>>Prosječna neto plaća u Hrvatskoj krajem 2017. iznosila je 5.973 kune
Na dnu ljestvice našla se Bugarska koja je radnicima satnicu u proteklom desetljeću i više nego udvostručila sa 17.11 kuna na današnjih 37.9 kuna, a slična situacija je i u Rumunjskoj u kojoj je u istom razdoblju satnica povećana s 26 na skoro 41 kunu. Slovačka i Estonija 2007. godine bile su na istoj razini, a bruto satnica tada je iznosila 46.87 kuna, dok u tim državama satnice danas iznose 78.12, odnosno 75.88 kuna.
Slab rast satnice
Česi su za svoj rad iste godine primali 55 kuna po satu, a danas je taj iznos narastao na 75.14. Porast satnice u Hrvatskoj pak iznosi svega devet posto, odnosno satnica je sa 58 kuna u 2007. godini povećana na 63.24 kune. Slovenski radnici su tada, kao i danas, primali znatno veću satnicu od gotovo 99 kuna 2007., odnosno 122 kune danas.
Zbog takvog minimalnog rasta Hrvatska zaostaje za zemljama od kojih smo, ne tako davno, bili bolji. Rast bruto satnica proteklih deset godina u Bugarskoj je iznosio 122 posto, Estoniji 67 posto, a u Slovačkoj i Litvi po 62 posto. Ako se trend sporog rasta nastavi uskoro će nas prestići zemlje koje su trenutačno lošije od nas.
>>>Minimalna plaća: Osnovica za doprinose umanjuje se za 50 posto
- Ta kretanja bruto satnice oslikavaju gospodarska kretanja i činjenicu da su se druge zemlje, koje su ostvarile brži rast i prestigle nas visinom bruto satnice definitivno brže oporavile od krize i imale brži rast satnice. U Hrvatskoj je u promatranom razdoblju bilo nekoliko izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, pa su samim tim i plaće rasle brže od bruto plaće zbog poreznog rasterećenja rada, što se jasno odrazilo kroz bruto trošak, pojasnio je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke, za Slobodnu Dalmaciju.
>>>HGK: Očekujemo usporavanje rasta plaća
Dodaje da će kronični nedostatak radne snage, koji sve više postaje ograničavajući faktor, ipak gurati trošak rada, neto i bruto plaće na više i vjerojatno će njihov rast biti snažniji od same produktivnosti što može imati negativan utjecaj na konkurentnost i potencijalni rast BDP-a u budućnosti.
Standardom Hrvatska znatno u zaostatku
Prošlogodišnja prosječna satnica za EU čak je 171 posto veća od hrvatske prosječne satnice koja čini svega 37 posto europskog prosjeka.
Najveću prosječnu bruto satnicu od 334.8 kuna zarađuju radnici u Luksemburgu, što je svota za koju u Hrvatskoj treba raditi pet radnika, dok je njemačka satnica od 240.31 kunu među pet najvećih u Uniji.
>>>Novi propisi od Nove godine: Veći minimalac i prag za izlazak iz PDV-a, manji porezi na vozila
Osim toga, Hrvatski standard nalazi se pri dnu s obzirom da BDP per capita po paritetu kupovne moći od 130 200 kuna takav je da smo prije dvije godine prestigli Rumunjsku za 3 720 kuna, dok je na začelju Bugarska sa 105 648 kuna po stanovniku.