Aktualno
StoryEditor

Zašto smo stali u obranu šećera i masti?

02. Prosinac 2016.

Tisuće različitih recepata za dijetu, tisuće proturječnih informacija o tome što, kako i kada jesti. Koji put da odabere čovjek koji samo želi smršavjeti nekoliko kilograma? Najviše ga zbunjuju stalna nova otkrića koja pobijaju ona prijašnja, a za koje su se znanstvenici prije kleli da su ’najpreciznija do sada’. Kojemu znanstvenom klanu vjerovati? Možda je sve samo u financijskoj moći lobista koji stoje iza prehrambenih sektora, a znanstvena istraživanja samo su njihovi oglasi.

U postmodernom vremenu, opterećen morem informacijama i podataka, potrošač želi pojednostavniti stvari. Najčešći i najlakši put da se to učini jest okretanje prema prošlosti. I dok u politici revizionizam najčešće završava tragično, ideja da se vratimo prehrambenim navikama naših djedova zvuči mnogo primamljivije. Hrana bez pesticida, obilni obiteljski ručkovi, gomila ukusnih ugljikohidrata i ukusnih kolača prepunih šećera…

Ne treba smetnuti s uma da je hiperpopularna mediteranska dijeta, koncept objeda koji uključuje integralne žitarice, integralnu tjesteninu, mahunarke, maslinovo ulje, mlade sireve, svježe povrće, mlado meso, izobilje ribe i morskih plodova te obvezatnu čašu crnog vina uz ručak, utemeljena na stoljetnim prehrambenim navikama stanovnika Sredozemlja. Štoviše, riječ je o dijeti čiji se pozitivan utjecaj na zdravlje nikad nije dovodio u pitanje, smatra se i najzdravijom dijetom, posebno korisnom u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.

Vratimo se malo namirnicama od kojih fanatici zdrave prehrane i nutricionisti bježe kao vrag od tamjana. To su najčešće one koje sadržavaju šećer i mast, dva sastojka koja su osnova prehrane kontinentalne Hrvatske.

Bauštelski gablec

Cijenjena američka nutricionistkinja Mary Hartley izdvojila je 11 namirnica koje suvremenom čovjeku, bombardiranom savjetima o opasnostima od šećera i masti, nisu istoznačnice za zdrav život. Istraživanja tako tvrde da su ljudi koji svakodnevno jedu maslac od kikirikija zdraviji od onih koji to ne čine. Taj maslac ima visok postotak masti, no 80 posto te masti dolazi od zdravoga mononezasićenog i polinezasićenog ulja. Maslac od kikirikija jest visokoproteinska hrana s mnogo vitamina E, folnom kiselinom, magnezijem i antioksidansima. Među njegovim sastojcima nema velike količine natrija.

Žumanjak je pak energijska bomba. Jedan je od najbogatijih prehrambenih izvora kolina, koji pomaže proizvesti hormone sreće serotonin i dopamin. Bogat je i karotenoidima, koji štite od gubitka vida. Unatoč tome zdravstveni stručnjaci još su oprezni i savjetuju da ga ne jedete više od četiri puta na tjedan.

Banane su zbog visoke razine ugljikohidrata i kalorija u odnosu na drugo voće došle na loš glas. Međutim, imaju nizak glikemijski indeks (mjerna jedinica za brzinu kojom razina šećera u krvi poraste nakon konzumiranja neke hrane). Ne sadržavaju mnogo masti i natrija, ali prepune su kalija, vitamina A, folne kiseline i vlakana. S kalorijama neće pretjerati ako svaki dan pojedete od pola do jedne banane.

Naresci mogu biti izvrsni za vaše zdravlje kupujete li proizvode koji imaju male količine natrija i zasićenih masti. Natrij nastaje od soli, natrij-laktata i natrij-fosfata. Treba izbjegavati i zasićene masnioće, kojih je najviše u salami. Bilo bi dobro izbjegavati i nitrate, koji čuvaju boju i trajnost, jer znanstvenici smatraju da povećavaju rizik od raka. Šunka, puretina i slanina najbolji su izbor. Uz nareske dobro godi i pivo. Je li moguće da je bauštelski gablec zdraviji od skupocjenijih i egzotičnih predjela i salata?

Oprezno s natrijem

Pivo se smatra zdravim od početka vremena. Nema masti, kolesterola ili nitrata te je prepuno ugljikohidrata, magnezija, kalija, fosfora, željeza, kalcija, vitamina B i antioksidansa. Umjereno pijenje može smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Ženama se preporučuje jedno piće na dan, a muškarcima do dva.

Uz pivo i odreske najbolji izbor bio bi stopostotni pšenični kruh. Zdrav je i zasitan. Za razliku od rafiniranoga bijelog kruha ne nedostaju mu pahuljice i klice, u kojima je većina vitamina, minerala, proteina i vlakana. Kruh bi trebao biti glavni izvor vlakana u prehrani, toliko potrebnih za dobru probavu i vitku liniju.

Zdravo je i kravlje mlijeko. Ono od riže, badema, kokosa, zobi i konoplje nisu i ne mogu biti zamjena za nj. Šalica kravljeg mlijeka sadržava osam grama bjelančevina, a navedene vrste mlijeka imaju ih samo jedan gram po šalici. Svaka porcija također pruža oko trećinu dnevnih potreba za vitaminom D i kalcijem. Riječ je o hranjivim tvarima koje teško možete pronaći u bilo kojoj drugoj namirnici.

Krumpiri su povrće koje izbjegavaju gotovo svi na strogoj dijeti. Hartley smatra da uvelike griješe i tvrdi kako je krumpir jedna od najvažnijih hranjivih namirnica na planetu. U 160 kalorija pruža osjećaj sitosti, a sadržava kalij, vlakna, vitamin C, kalcij i magnezij. Hranjive tvari ne nalaze se samo pod korom. Pri pripremanju je zato ostavite, ali krumpir izribajte prije kuhanja da biste uklonili prljavštinu i pesticide. Također radije jedite pečeni umjesto kuhanoga jer se hranjive tvari tijekom kuhanja izgube. I grah se smatra izrazito zdravim. Vlada SAD-a preporučuje da se jede najmanje tri šalice svaki tjedan. Bez masnoća je, šećera i natrija, no je prepun bjelančevina, vlakana, vitamina skupine B i minerala. S obzirom na to da ljudi ne vole kuhati grah jer im za to treba gotovo jedan sat, ovaj vodič za zdravu prehranu preporučuje konzervirani. Pripazite pritom da nema previše natrija i grah prije uporabe ocijedite.

Krivi geni

Preporučuje se i konzervirana tuna. Riba je visokohranjiva namirnica, bogat izvor bjelančevina, vitamina B, kalija, joda i cinka. Masna riba, uključujući tunu, učinkovito sprečava srčane bolesti. Međutim, tuna može sadržavati živu, što je ozbiljna zdravstvena prijetnja djeci, trudnicama i ženama koje planiraju trudnoću. Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) tim rizičnim skupinama preporučuje da ograniče prehranu konzerviranom tunom na oko 85 grama na tjedan. Imajte na umu: tamnija tuna ima triput manje žive od svjetlije. Ni nemasnu govedinu ne morate izbaciti iz prehrane. Prepuna je bjelančevina, vitamina B12, željeza, cinka, selena i drugih hranjivih tvari. Jedan ili dva komada crvenog mesa na tjedan sasvim je dovoljno.

Što je s namirnicom od koje su više na udaru jedino cigarete, šećerom, znanim i kao ’bijela smrt’? Napadi su svakako pretjerani. Prirodni šećer, zbog kojega su voće i mlijeko tako ukusni, posve je zdrav. Treba pripaziti na količinu rafiniranog, industrijskog šećera koji unosite u organizam. To ne znači da se trebamo zauvijek odreći deserta, nego samo naučiti jesti umjereno, tvrdi doktor David Katz sa Sveučilišta Yale. Ipak, budući da istraživanja govore kako u ljudskom DNK postoje geni zaslužni za ljubav prema slatkom, jesti šećer strateški neće svakomu biti lagan zadatak.

Vratimo se pitanju s početka teksta: koju dijetu onda odabrati, kojim putom krenuti? Znajte da savršena dijeta ne postoji. Svatko treba plan prehrane složiti prema vlastitom tijelu i genetskim predispozicijama. Neumjerenost u hranu i piću s razlogom je jedan od sedam smrtnih grijeha. Bavite se sportom. Šećer manje deblja, a masnoće se manje primaju ako ih konzumirate nakon teže fizičke aktivnosti.

04. ožujak 2024 10:04