Izmjene Zakona o poticanju ulaganja, koje bi trebale pridonijeti povećanju realiziranih projekata ulaganja, posebno maloga i srednjeg poduzetništva, te gospodarskom aktiviranju neaktivne imovine u vlasništvu države, zastupnici IDS-a i HNS-a ocijenili su u četvrtak diskriminatornim jer smatraju da ne omogućuje jednake uvjete svim jedinicama lokalne samouprave.
Iako je taj zakon ocijenila većinom dobrim, HNS-ova zastupnica Božica Makar rekla je kako ne zna hoće li ga njezina stranka poduprijeti. Problem je, kako je istaknula, što se mjera davanja u zakup državne imovine poduzetnicima odnosi samo na jedinice koje su svrstane u potpomognuta područja.
Naime, jedna od novina predloženih izmjena je davanje u zakup državne imovine poduzetnicima na razdoblje od deset godina, i to bez plaćanja najamnine, ali uz uvjet da investitor u roku od tri godine u sam projekt uloži tri milijuna eura, a da se istodobno vrijednost državne imovine poveća za 50 posto.
>>>Poticanje ulaganja: Sedma promjena zakonodavnog okvira u deset godina
- Vjerujemo li stvarno da će jedan poduzetnik koji radi u određenom gradu i u blizini ima zapuštene zgrade u državnom vlasništvu ići 100 ili 200 kilometara dalje u neku potpomognutu lokalnu jedinicu i otvarati biznis tamo?, upitala je Makar i dodala da svim poduzetnicima treba dati jednake šanse.
- Je li u redu da ih se na taj način diskriminira? To je ograničavanje sloboda, ustvrdila je Makar.
I Giovanni Sponza (IDS) misli da se tim zakonom diskriminiraju određene lokalne jedinice, one razvijenije, te da bi bi se mjera aktiviranja državne imovine trebala odnositi na područje cijele Hrvatske.
- Pomaganje onima kojima je potrebna pomoć je ispravna, ali kočiti sredine koje mogu još ići naprijed i stvarati dodanu vrijednost je pogrešna državna politika, istaknuo je.
Dodatni poticaji za ICT
Izmjenama tog zakona, osim aktiviranja državne imovine, dopušta se malim i mikro poduzetnicima da im se kao projekti prihvatljivi za ostvarivanje poticanja ulaganja prizna i nabava rabljene opreme čija je maksimalna starost pet godina, te omogućavaju dodatni poticaji za informacijsko-komunikacijske industrije (ICT).
>>>Zakon o poticanju ulaganja: Dalić predstavila značajne pogodnosti za male i mikro poduzetnike
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Mario Antonić izvijestio je da je na temelju sadašnjeg zakona zaprimljeno 770 prijava za korištenje potpora malih, srednjih i velikih poduzetnika, te da vrijednost investicija od 691 odobrenog projekta doseže 32,1 milijardu kuna uz planiranih 17.800 novih radnih mjesta.
Zastupnici su poslijepodne poduprli konačni prijedlog izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, kojim se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje za strance sa stalnim ili privremenim boravkom u Hrvatskoj i zdravstvena zaštita stranaca koji se nisu obvezni zdravstveno osigurati te zaštita stranaca koji se u Hrvatskoj zateknu nezakonito, podnesu zahtjev za azil ili su pod međunarodnom zaštitom.
- Sredstva za provedbu zakona osigurana su u državnom proračunu Hrvatske za 2018. u iznosu od 1,5 milijuna kuna. Predmetnim zakonom potrebno je osigurati i dodatna sredstva u iznosu od 773 tisuće kuna za dodatnih 100 osoba koje su pod međunarodnom zaštitom na temelju odluke Vlade o premještaju i preseljenju državljana trećih zemlja i osoba bez državljanstva, rekao je državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić.
>>>Dalić: Budućnost je u inovativnosti, treba nam više novca za istraživanja i razvoj
- Bojim se da ta brojka nije konačna. Hoćemo li imati dovoljno novaca za to financirati?, upitao je Hrvoje Zekanović (HRAST) upozoravajući na mogući veliki migracijski val, povratak azilanata iz zapadnih zemalja i na još neraspoređene osobe po kvotama EU-a.
- Brojka će po mojim procjenama biti 10 do 15 puta veća, rekao je i upozorio da moramo biti spremni na mnogo veći financijski teret za tu stavku.
Branimir Bunjac (Živi zid) rekao je da pravo na obvezno zdravstvo osiguranje azilanata nije jedina obveza na koju se Hrvatska obvezala, te da se obvezala i na stambeni smještaj i pronalazak posla.
- To na određeni način iritira hrvatske građane u smislu da imamo već ionako puno svojih problema... desetak tisuća beskućnika, 200 tisuća nezaposlenih, ljudi bez zdravstvenog osiguranja, a sada po nalogu EU to moramo davati ljudima koji dolaze u Hrvatsku, istaknuo je Bunjac.
>>>IOM: U 2017. u Europu stiglo gotovo upola manje migranata
Iako, kako je rekao, nema ništa protiv da se ljudima pomogne, istaknuo je potrebu prevencije i "smirivanja, a ne raspirivanja stanja u Aziji i Africi".
Zastupnici su poslijepodne poduprli prijedlog da se za članove Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala imenuju Irena Bačelić, Mato Pešut, Željko Kraljičak, Jasminka Martinović , Božo Pavičin, te Ivana Čuković-Bagić i Mira Lenardić.
Bez rasprave odradili su i točku o potvrđivanju Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih članica i Republike Kazahstana.