Zbog blagdana Svih Svetih, koji ‘pada‘ u četvrtak i neradni je dan, Hrvatski sabor skupnu će sjednicu, umjesto u srijedu, nastaviti već u ponedjeljak kako bi odradio opsežan posao planiran za ovaj tjedan i završio sjednicu započetu još sredinom rujna.
>>>Parlametar.hr - novi alat za praćenje rada Sabora online
Sabor bi, naime, trebao donijeti nekoliko zakona, među njima i novi zakon o zdravstvenoj zaštiti koji bi, uvjeravaju iz resornog ministarstva trebao povećati sigurnost pacijenata i unaprijediti zdravstvenu zaštitu. Taj je zakon izazvao veliku pozornost javnosti, struke, ali i saborskih zastupnika o čemu svjedoče i brojni amandmani koje su podnijeli, a o kojima će se Vladini predstavnici izjašnjavati u utorak, dok će o samom zakonu Sabor glasovati u srijedu.
Toga će dana glasovati i o drugim raspravljenim točkama među njima o paketu zakona za cjelovitu mirovinsku reformu, prijedlozima zakona o Državnom inspektoratu i o udžbenicima, slanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u devet međunarodnih misija pod pokroviteljstvom UN-a, NATO-a, EU-a.
Od povjerenstva do Agrokor do lovstva
Dan prije, u utorak, Sabor će raspraviti prijedlog 16 oporbenih zastupnika da se osnuje Istražno povjerenstvo za Agrokor. Taj je prijedlog iniciran prije ljeta, nakon informacija objavljenih u okviru tzv. afere Hotmail i drugih objava, posebno kopije elektroničke pošte sudionika procesa pripreme i donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za državu, odnosno lex. Agrokor.
>>>U samo deset ‘radnih dana’ izostao čak 21 saborski zastupnik
Zagovornici Povjerenstva ističu da ono mora utvrditi sve okolnosti vezane za utvrđivanje stanja u koncernu Agrokor te pripremu i donošenje lex. Agrokor, posebno tko je, kada, kako i zašto donio odluku o modelu rješavanja problema u Agrokoru, okolnosti formiranja grupe Borg u tzv. aferi Hotmail i ulogu državnih dužnosnika u tome, kako je ta grupa izradila zakon itd.
Radni tjedan Sabor će, pak, započeti raspravom o konačnim prijedlozima zakona o probaciji i o lovstvu. Taj zakon, tumači Ministarstvo poljoprivrede, utemeljuje pretpostavke za jači razvoj lovnog turizma, oživljavanje lovačkih običaja i tradicije, te djelotvornije uključenje lovaca i njihovih udruženja u razvoj i unapređenje lovstva kao značajne gospodarske grane.
Novost koju donosi je mogućnost osnivanja privatnih lovišta površine od 500 hektara neprekinutog zemljišta jednog vlasnika.
Zakon uređuje koncesije u području lovstva, a po pitanju šteta koje nastaju naletom vozila na divljač, predviđa dvije moguće situacije: odgovornost vozača za štetu na divljači i na vozilu ako je vozio suprotno propisima, te odgovornost lovoovlaštenika kada se utvrdi da je šteta nastala kao posljedica lova.
>>>Saborska statistika: ‘Top pet’ zastupnika po troškovima
Zakonom se vrsta veliki vranac uvrštava na popis onih koje se smatraju divljači, dok se s tog popisa briše mali indijski mungos. Cilj je tu vrstu potpuno iskorijeniti s područja na kojem obitava u Hrvatskoj.