Šteta zbog nesređenih zemljišnih knjiga i katastra u Hrvatskoj godišnje iznosi pet milijardi kuna, što znači da je u 25 godina od samostalnosti Hrvatske izgubljeno 125 milijardi kuna, ili jedan godišnji državni proračun. Ovaj podatak iznio je predsjednik HUP-Udruge geodetsko-geoinformatičke struke Damir Delač na konferenciji i okruglom stolu ‘Digitalni katastar-osnovni preduvjet razvoja Republike Hrvatske‘, u organizaciji domaćina Hrvatske udruge poslodavaca i Državne geodetske uprave (DGU).
Delač je na primjeru općine Vir pokazao kako katastarska izmjera može povećati prihode lokalnoj samoupravi. Općina Vir je 1997. imala proračun od 1,5 milijuna kuna, a sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra proračun je višestruko povećan, primjerice lani je iznosio 77 milijuna kuna, s tim da treba naglasiti da u Viru nema niti hotela niti kampova.
>>>Štromar: Želimo spojiti katastar i zemljišne knjige
On je napomenuo da bez kvalitetnih podataka informatizacija katastra i zemljišne knjige ništa ne vrijedi, odnosno, ako godišnje ulažemo, primjerice, 50 milijuna kuna u informatizaciju, trebali bismo 500 milijuna kuna ulagati u izmjere.
‘Često govorimo o nužnim strukturnim promjenama, a zemljišni registri važan su dio tih promjena. Početak i kraj svake investicije su zemljišne knjige, a većina investicija koje su zaustavljene, zaustavljene su upravo u toj točki. Bez pravog registra teško je upravljati nekretninama, riješiti pitanja upisa i konačno realizirati ulaganje,‘ rekao je Davor Majetić.
Za 70 posto teritorija Republike Hrvatske primjenjuju se katastarski planovi nastali još u 19. stoljeću. Ministarstvo pravosuđa i DGU od 2003. provode Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra ‘Uređena zemlja‘. Delač je naglasio da je nužno napraviti novi registar o prostoru koji će objedinjavati i povezivati tri područja: katastar, zemljišne knjige i stvarno stanje pozvavši državu da izradi strategiju izmjere podataka za narednih 20 godina, za što će nam trebati, procijenio je, deset milijardi kuna.
Homogenizacija katastarskog plana
Na skupu se govorilo o homogenizaciji katastarskog plana. Riječ je o tehničkom postupku položajnog poboljšanja katastarskih planova nastalih grafičkom izmjerom za vrijeme Austro-Ugarske, kojim se grube položajne netočnosti toga plana uklanjaju ili svode na mjeru koja omogućuje njegovo održavanje unošenjem stvarnih koordinata međnih i drugih lomnih točaka određenih geodetskim elaboratima. Promjene na katastarskim planovima uzrokovane homogenizacijom su tehničke naravi i nemaju nikakvog učinka na stvarna prava na nekretninama.
Krajem prošle godine pokrenut je opsežan projekt kojim će se provesti poboljšanje katastarskih planova metodom homogenizacije na cca. 2500 katastarskih općina od ukupno 3383 (15 milijuna čestica) na kojima je to potrebno, a planirani završetak projekta je do 2020.
>>>Don Quijote Kuščević spajanjem katastra i gruntovnice kreće Linićevim putem?
O ovome su govorili Nikola Vučić, načelnik Sektora za katastarske programe i posebne registre DGU i njegova suradnica Irena Magdić, a koji su ponovili Delačeve riječi da je najbolje cijelu zemlju ponovo izmjeriti. No postoji i druga metoda, a ta je da se nova zemljišna knjiga temelji na podacima iz katastra, što se provodi u Glini i u dijelovima Zagreba, no iako nije loša, ta metoda ima manjkavosti zbog mogućih pogrešnih podataka u katastru.
Damir Šantek, ravnatelj DGU-a rekao je da bi najprije trebalo izmjeriti velike gradove te je izdvojio najvažnije prednosti novih katastarskih izmjera, a to su: smanjenje pravnih sporova i intervencija sudova; povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave i centralne države: porezi, komunalni doprinosi, naknade; bolji i brži gospodarski razvoj lokalnih zajednica; rast vrijednosti zemljišta te veća pravna sigurnost za vlasnike; potpuna i ažurna evidencija vlasništva i tehničkih podataka o katastarskim česticama. Sve će to, naglasio je, omogućiti bolju analizu i strategiju razvoja gospodarskog potencijala RH, napomenuvši da je vrijeme za digitalni katastar te da će svi podaci biti na portalima i više se neće plaćati naknade za njih.
Početak i kraj svake investicije
Denis Čupić, direktor F.O. Developmenta i predsjednik HUP-Udruge developera iznio je svoja iskustva vezano za investicije. Upravo zbog ovakvog stanja ZK i katastra, rekao je, Hrvatska je neatraktivna za ulagače. U tom je smislu govorio i glavni direktor HUP-a Davor Majetić : ‘Često govorimo o nužnim strukturnim promjenama, a zemljišni registri važan su dio tih promjena. Početak i kraj svake investicije su zemljišne knjige, a većina investicija koje su zaustavljene, zaustavljene su upravo u toj točki. Bez pravog registra teško je upravljati nekretninama, riješiti pitanja upisa i konačno realizirati ulaganje.‘
>>>HUP: Usporavanje BDP-a ukazuje na neodgodivost strukturnih reformi
Na okruglom stolu osim Šanteka, Delača i Čupića sudjelovali su i državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nikolina Klaić, načelnik Samostalnog sektora za zemljišnoknjižno pravo Ministarstva pravosuđa Zoran Avramović i pomoćnik ministra graditeljstva i prostornoga uređenja Milan Rezo. Zaključeno je da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se registri i zemljišne knjige u što kraćem vremenu uredili. Nove katastarske izmjere osiguravaju puno brže ishođenje kvalitetnih prostornih podataka koji su ažurni i točni, a rješavanje imovinsko pravnih odnosa postaje učinkovitije, brže, jeftinije.