- Kunizacija je pozitivan proces i naravno da ima ograničenja. Banke su prepoznale taj proces i prilagođavaju se. U prošlom vremenu kunski krediti bili su izazov, pogotovo stambeni. Naši klijenti preferiraju štednju u devizama. Dakle, 28 posto štednje je u domaćoj valuti i to s a vista kamatom. Lani smo od ukupnih kredita građanstvu, 75 posto plasirali u kunama. Trend se nastavio i ove godine. Posebno su dominantni gotovinski krediti, no i stambeni krediti su tu – pola ih je u kunama. Mislim da će se taj proces nastaviti, no nije realno da svi krediti budu u kunama. Ponavljam, građani i klijenti preferiraju štednju u stranoj valuti – kazao je član uprave Erste banke Zdenko Matak na okruglom stolu na petom susretu guvernera.
S obzirom na to da postoje aprecijacijski pritisci na kunu, postavlja se pitanje postoje li kakve posljedice po naše banke?
>>>Boris Vujčić: Uvođenje eura je bolje i brže od rekunizacije
Michael Georg Müller kazao je kako je aprecijacija kune ciklički proces. - Ove godine je taj proces počeo ranije. Još nema štednje u kunama. Ako je guverner rekao da je pasiva u eurima, a aktiva u kunama problem, onda možete misliti koliki je to nama bankarima problem. Događa se valutna i ročna neusklađenost, pojavljuje se kamatna neusklađenosti. Kriju se ogromne neizvjesnosti u budućnosti po naše bilance – upozorio je Müller. Istaknuo je kako ne očekuje veliku promjenu u navikama građana – uvijek će štedjeti u eurima.
Razgovaralo se i o problemu fiksnih kamatnih stopa s obzirom na to da se predviđa rast EURIBOR-a.. Nude li se novi proizvodi koji bi omogućio hedging?
Zdenko Adrović kaže kako je to je nekoliko godina star problem. - Lani smo počeli o tome razgovarati – kako Hedgirati kredite. I prije je ideja bila da se HNB ubaci u troškove promjene varijabilne u fiksne kamatne stope. U izvorima imamo a vista sredstva, a traže se dugoročni krediti s fiksnom stopom. Banke ne mogu snositi takav rizik kazao je Adrović.
>>>Otvoren 5. Susret guvernera regije koji je okupio najveće financijske igrače u regiji