Aktualno
StoryEditor

Željko Garača: Vladino prepisivanje lanjskog programa reformi dokaz je neuspjeha

18. Travanj 2019.

Ne očekujući ništa spektakularno, ipak znatiželjno otvaram netom objavljeni dokument Vlade, Nacionalni program reformi 2019. Izgleda mi vrlo poznato. Da bih se prisjetio prošlogodišnjeg dokumenta iste namjene, guglam i otvaram ponuđeni dokument. Izgleda mi vrlo poznato. Je li Google pogriješio? Radi li se o istom dokumentu. Ne, jedan nosi naslov 2018., a drugi 2019. Prelazim s dokumenta na dokument da bi ih usporedio i ubrzo više ne znam koji dokument je novi, a koji je stari. Je li u novom dokumentu izraz „reformska područja“ zamijenjen s „reformski prioriteti“ ili obrnuto? Moram se vraćati na naslovnicu da vidim godinu.

Stegovni postupak zbog plagiranja

Profesori su danas suočeni s velikim problemom plagiranja studentskih radova pa se moramo koristiti informatičkim alatima da to lakše otkrijemo. U ovom kontekstu moglo bi se reći da smo proveli reformu kontrole završnih i diplomskih radova. S tim iskustvom odlučim usporediti dva dokumenta dostupnim informatičkim alatima. Word kreira dokument usporedbe koji se crveni. To nije dobro. Puno je zajedničkog u dva dokumenta. Malo je crnog, novog. Da se radi o diplomskom radu morao bih pokrenuti stegovni postupak. Na sreću, ne radi se o studentskom diplomskom radu.  Nažalost, radi se o vrlo važnom dokumentu za ovu zemlju i njenu budućnost.

Nisu reforme nego kontinuirane aktivnosti

Činjenica da se puno toga ponavlja u novom programu  govori o neuspjehu provedbe prethodnog programa reformi. Nedovoljno je toga napravljeno ili se ne radi o reformama. Ne može se reći da nije ništa napravljeno, ali se postavlja pitanje jesu li to stvarno reforme ili se radi o nizu kontinuiranih aktivnosti koje treba stalno provoditi. Čini mi se da je u pitanju ovo drugo. Riječ reforma/reforme/reformi pojavljuje se u dokumentu oko 50 puta. Skoro polovica se odnosi na reformu obrazovanja. Ostatak je najvećim dijelom korišten u općoj sintagmi potrebe strukturnih reformi ili pak kada se spominje smanjenje poreza na promet nekretnina s pet na tri posto, to se pripisuje čak dvama krugovima porezne reforme. U ostalim segmentima se najčešće koriste riječi: unaprjeđenje, poboljšanje, povećanje, smanjenje i sl. Sve je to dobro, ali to nisu reforme.

Nepodnošljiva lakoća usporavanja

Ako se pak složimo da su to ipak reforme, one pripadaju tek trećoj, nižoj, razini mogućih reformi. O prve dvije razine reformi nema ni spomena. Prva je reforma ekonomskog modela i upravljanja nacionalnom ekonomijom. Druga razina je viđenje Vlade što je to uspješna ekonomska politika. Davno usvojeni okvir se suštinski ne mijenja, možda reducira. Ciljevi ekonomske politike ostaju isti, a okruženje se mijenja. Svijet se mijenja. Napuštaju se neki koncepti koji su donedavno bili neupitni. No, naša Vlada je zadovoljna iako je rast gospodarstva nedovoljan i još usporava. S nepodnošljivom lakoćom se pristaje na sve manje stope gospodarskog rasta koje su ionako premale i teško je biti optimist čak i da se cijeli program reformi provede.

21. studeni 2024 20:57