Kao čovjek zadužen za koordinaciju svih aktivnosti vezanih za pripremu uvođenja eura Zvonimir Savić vjerojatno je najbolja osoba za razjašnjavanje detalja oko ove kompleksne teme. U razgovoru za Lider posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja i direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize pri HGK razjasnio je neka od najspominjanijih pitanja u pogledu pristupanja eurozoni i iscrtao korake koji bi trebali rezultirati uvođenjem zajedničke europske valute 2023. ili 2024. godine.
Javnost je zapravo slabo informirana o detaljima ulaska zemlje u euro, pogotovo kada se koriste izrazi kao što je ERM II tečajni mehanizam. Što je ERM II?
- To je mehanizam nadzora tečaja i disciplinirane makroekonomske politike, odnosno jedan od elemenata putem kojih neka država dokazuje stabilnost tečaja. Hrvatska je početkom ovog mjeseca dobila suglasnost članica eurozone o pismu namjere u kojem se izražava želja za ulaskom u taj mehanizam. To znači da mora u idućih godinu dana provesti niz reformi definiranih u suradnji s Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom i članicama eurozone kako bi negdje u ovo vrijeme sljedeće godine mogla pristupiti tečajnom mehanizmu. Jednom kada to ostvari, mora najmanje dvije godine provesti u tom mehanizmu i održavati tečaj u određenim gabaritima, uz istovremeno održavanje šire makroekonomske stabilnosti. Ako u tom razdoblju uspije ostvariti te ciljeve, Hrvatska može zatražiti uvođenje eura.
U kojem će se rasponu kretati tečaj i koji bi onda mogao biti odnos kune i eura u trenutku prelaska?
- Hrvatski tečaj kune prema euru je ionako vrlo stabilan dugi niz godina. Trenutak u kojem će se točno definirati tečaj zamjene kune za euro bit će dogovoren otprilike pola godine prije usvajanja eura. Takva je situacija bila sa Slovačkom koja je u srpnju 2008. precizno definirala tečaj prema kojem će preći na euro šest mjeseci kasnije i gotovo će sigurno isto napraviti Hrvatska. Nije poanta samo jednokratno definirati tečaj, nego pripremiti cjelokupno gospodarstvo za promjenu, što podrazumijeva i obvezu iskazivanja cijena u obje valute najmanje šest mjeseci prije ulaska u eurozonu. To se pokazalo vrlo dobrim u sprječavanju neopravdanih povećanja cijena. U svakom slučaju, tečaj će odrediti HNB, pri čemu će ulogu igrati povijesni tečaj kune prema euru, kao i nužnost balansiranja potreba ekonomije i realnih ekonomskih pokazatelja
Što bi sve Hrvatska trebala napraviti? Postoji šest načelnih reformi s 19 mjera od kojih su neke sasvim jasne, a neke manje jasne. Primjerice, što podrazumijeva poboljšanje upravljanja u javnom sektoru?
- To se odnosi na odgovornije upravljanje državnom imovinom i depolitizaciju i harmonizaciju državne službe. Tako Ministarstvo državne imovine mora u tom smislu provesti dvije mjere, a to je objava natječaja za prodaju državnih udjela u društvima koja nisu na popisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, dakle tamo gdje ima 25 ili manje posto udjela, i implementirati novi zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu kojim bi se riješili dugogodišnji nagomilani problemi u području turizma.
Što će podrazumijevati depolitizacija državne službe?
- Cijela jedna upravljačka razina po novome neće biti imenovana, nego birana na javnim natječajima, a riječ je o pomoćnicima ministara koje trenutačno imenuju sami ministri. Oni više neće biti dužnosnici, nego državni službenici i to je prilično visoka razina, što znači da samo ministri i državni tajnici ostaju u kategoriji dužnosnika
Dosta se priča o prednostima, ali koje su ključne mane i kako bi se euro mogao odraziti na izvoz i uvoz?
- Gospodarstvenici mahom podržavaju uvođenje eura, pogotovo izvoznici, a takve poruke dolaze i iz HGK. Jedna od većih koristi je uklanjanje valutnih rizika jer 57 posto hrvatskog robnog izvoza ide u eurozonu, stoga ne čudi, primjerice, da naš najveći proizvođač komponenti za autoindustriju s nestrpljenjem iščekuje uvođenje eura zato što je na jačanju kune u proteklih pet godina izgubio 90 milijuna kuna. To je možda najbolji pokazatelj efekta na izvoznike. Jednako tako, euro potiče međunarodnu razmjenu jer članstvo u eurozoni služi kao određena potvrda stabilnosti i ozbiljnosti ekonomije. S obzirom da mi imamo najmanji udio robnog izvoza u BDP-u među državama istočne i središnje Europe, usvajanje eura svakako bi trebalo imati pozitivan učinak u smislu rasta tog postotka. Treće, euro znači nastavak pritiska na pad kamatnih stopa koji se već sada vidi u Hrvatskoj, što, naravno, odgovara poduzetnicima, državi i građanima. Među troškovima se pojavljuju troškovi uvođenja eura, ali su oni uglavnom jednokratni, za razliku od koristi koje imaju trajni učinak. Što se tiče mogućnosti rasta cijena, što se često spominje u medijima, iskustvo pokazuje da inflatorni pritisci u državama koje su uvele euro nisu bili značajni. U Sloveniji su cijene rasle 0,23 postotna boda zbog uvođenja eura, s tim da u nekim dijelovima ekonomije, posebice kod usluga, pritisak može biti nešto veći. No, iskazivanje cijena u obje valute tijekom nekih šest mjeseci morao bi svesti taj rizik na prihvatljivu razinu.
Kompletan intervju sa Zvonimirom Savićem možete pročitati u novom Lideru - u tiskanom ili digitalnom izdanju