Akrap: Predložene mjere neće znatno utjecati na povećanje stope nataliteta
Predizborna obećanja o punoj plaći prvih šest mjeseci porodiljskog dopusta pronašla su put do naslovnica većine dnevnih novina. Potaknuti time, zatražili smo od prof. dr. sc. Anđelka Akrapa s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu da za Lider komentira mogući utjecaj takvih mjera na povećanje stope nataliteta u Hrvatskoj
Prema njegovu mišljenju, donošenje takve mjere neće znatno utjecati na povećanje stope nataliteta jer je u Hrvatskoj mali postotak žena sa visokim primanjima. Situiranost potencijalnih roditelja važna je za donošenje odluke o tome hoće li i koliko će imati djece, ali to nije najvažniji uvjet. U Hrvatskoj je velik udio mladih ljudi s niskim primanjima, za koje je ključno osiguravanje egzistencijalnih uvjeta, vlastitog stana i stalnog zaposlenja. Prema mišljenju profesora Akrapa, zakonski okvir ne može dovoljno zaštititi rodilje.
Sve prihvaćene mjere populacijske politike usmjerene su na njihovu zaštitu, ali u Hrvatskoj je i dalje primarni problem socijalna osjetljivost poslodavaca. Stoga država treba jače ograničiti slobodu poslodavaca i poduzetnika. Nužno je ukrotiti tiraniju neoliberalnog kapitalizma jer kapitalisti vode računa jedino o svojim interesima, a ne dugoročnoj dobrobiti nacije.
U skandinavskim je zemljama stopa poslovne aktivnosti žena visoka, a unatoč tome imaju dobru demografsku sliku. Pedeset posto žena u Skandinaviji radi pola radnog vremena, dok je u Hrvatskoj taj postotak tri posto, prvenstveno zato što se radom na pola radnog vremena ne može osigurati egzistencija. Vladin Savjet za populacijsku politiku u svojim je dokumentima predložio koje instrumente pronatalitetne politike upotrebljavati.
Negativnu stopu prirodnog prirasta stanovništva od 2,1 posto ne možemo nadomjestiti uvozom radne snage. Naime, dugročno su troškovi tog uvoza mnogo veći od kratkoročne koristi koju donosi. Problem je prepoznala i Njemačka, koja je stoga odlučila poticati pronatalitetnu politiku. (Tatjana Brebrić, Tomislav Petrov)
