Boom stambenog međufinanciranja

Nakon što su prošlogodišnje zakonske izmjene stambenim štedionicama omogućile odobravanje i kredita bez dvije godine čekanja, do kraja lipnja ove godine tri su naše stambene štedionice - Wustenrot , Raiffeisen i Prva stambena štedionica - odobrile gotovo 2.900 kredita za međufinanciranje građana, vrijednih oko 280 milijuna kuna

   U odobravanju tih kredita lider je Wustenrot stambena štedionica, koja je u šest ovogodišnjih mjeseci sama odobrila oko 130 milijuna kuna sredstava i time omogućila da gotovo 1.600 njenih štediša riješi svoje stambeno pitanje. Plan im je do kraja godine odobriti još najmanje 120 milijuna kuna tih kredita, čime bi se njihov ukupni ovogodišnji učinak popeo na najmanje 250 milijuna kuna.

Druge dvije štedionice (Raiffeisen i Prva stambena štedionica, s tim da ih PBZ-stambena štedionica i nije uvela, a nova HPB štedionica ih tek kani odobravati) zajedno su do kraja lipnja ove godine odobrile blizu 1.300 takvih kredita, ukupno vrijednih gotovo 150 milijuna kuna. Raiffeisen stambena štedionica najavljuje da planira do kraja ove godine odobriti još najmanje 800 do 900 takvih kredita. U Prvoj stambenoj štedionici, pak, do kraja godine kane svojim štedišama dodijeliti još 80-ak milijuna kuna takvih (kreditnih) sredstava.

Wustenrot je, podsjetimo, među prvima još u studenom prošle godine i počeo odobravati takve kredite. - U pola godine odobrili smo čak dvaput više kreditnih sredstava nego ih je dano cijele prošle godine. Zahvaljujući velikom angažmanu na tom poslu, danas s radošću i ponosom možemo istaknuti da držimo oko 45 posto hrvatskog tržišta tzv. kredita za stambeno međufinanciranje - kaže Ivan Ostojić, voditelj Wustenrotova Odjela komitenti/krediti.

Treba reći da se, i inače, a napose od uvođenja mogućnosti za međufinanciranje stambenih potreba građana-štediša, kod nas dogodio svojevrsni boom u stambenom kreditiranju građana. Analitičari, pak, ističu da se na tome ne treba i stati. Poznavaoci prilika, naime, ponovno aktualiziraju i pitanje uvođenja (jer, tu mogućnost jedino naše stambene štedionice nemaju) i međufinanciranja pravnih osoba.

Zbog nemogućnosti financiranja i pravnih osoba, i ukupni budući efekti stambene štednje mogli bi, kako procjenjuju neki neovisni stručnjaci, biti čak i prepolovljeni. Osim toga, bez uvođenja međufinanciranja i tvrtki ili, drugačije rečeno, bez ukupno daleko većeg nego je bilo dosad financiranja stanogradnje  - nerealno je u budućnosti očekivati više stanova, ali i obuzdavanje rasta cijena (stambenim) kvadratima.  (Nikola Prskalo)