Dionica Optima telekoma 20 0 - 300 kuna?

Postoji opasnost da provođenjem dokapitalizacije kroz IPO Matija Martić ostane bez većinskog vlasništva, što sigurno nije njegov plan. Izglednije je da će ponuditi na prodaju manjinski vlasnički udjel, manji od 40 posto

Piše: Hrvoje Mateljić
[email protected]
Foto: Liderov arhiv

Na Zagrebačkoj burzi će se uskoro uz T-HT pojaviti druga telekomunikacijska dionica. Uskoro bi, naime, Uprava Optima telekoma trebala objaviti javnu ponudu dionica kompanije i njihovo uvrštenje na Zagrebačku burzu. U Optimi telekomu nisu željeli komentirati mogući izlazak na burzu, ali prema neslužbenim informacijama, prospekt izdanja je već dobio odobrenje u Hanfi, što znači da je početak javne ponude pitanje dana i da će se dionica Optima telekoma najkasnije do kraja godine naći u burzovnoj kotaciji. Bit će zanimljivo vidjeti kako će tržište u vrlo kratkom roku procijeniti vrijednost dva konkurenta u dinamičnom sektoru telekomunikacija, posebno jer se u investicijskim krugovima spekulira da bi raspon cijene trebao biti od 200 do 300 kuna, tj. vrlo blizu rasponu cijene dionice T-HT-a u javnoj ponudi.

Poslovni uspjeh Optima telekoma i T-Coma (fiksni dio T-HT-a) su skoro potpuno obrnuto proporcionalni. Čelništvo T-Coma nastoji zadržati što više pretplatnika i o tome im ovisi profitabilnost u budućnosti, dok Optima telekom kao najveći alternativni fiksni operater svoje planove razvoja zasniva na privlačenju novih korisnika i to velikim dijelom od T-Coma. I jedna i druga kompanija jednom od velikih neizvjesnosti i opasnosti za svoje planove smatraju aktivnosti regulatora, ali razlozi za strah su suprotni: Optima telekom se boji da regulator neće moći ili htjeti aktivnije provoditi liberalizaciju tržišta i kontrolirati ponašanje bivšeg monopolista, dok se u T-Comu boje upravo većih ograda koje bi pred njihovo poslovanje mogao postaviti HAT kao regulator telekomunikacijskog tržišta. Zajednički je i strah od ulaska mobilnih operatera na fiksno tržište, posebno u pristupu internetu, ali T-HT ima mobilni dio (sve uspješniju tvrtku kćer T-Mobile) na koji se oslanja kao rezervu, a Optima telekom će morati samostalno konkurirati mobilnoj konkurenciji.

Očekivanja od poslovnih korisnika

Glavna razlika je ipak u tržišnoj snazi: Optima telekom ima 205 tisuća pretplatnika (197 tisuća rezidencijalnih i 8.344 poslovnih), a T-Com oko 1,5 milijuna. Uz to je Optima, kao i ostali fiksni operateri, prisiljena velikim dijelom unajmljivati T-HT-ovu infrastrukturu dok paralelno gradi vlastitu optičku mrežu. Unatoč tome, Uprava i vlasnici Optime telekoma su vrlo optimistični u vezi budućeg razvoja tržišta i poslovnih rezultata kompanije. Kada su u veljači ove godine prodavali emisiju obveznica vrijednu 250 milijuna kuna, menadžment Optima telekoma je u prospektu prognozirao rast tržišta fiksne telefonije od dva posto na godinu do 2011. kada bi njegova vrijednost trebala iznositi 5,8 milijardi kuna. Mnogo veću perspektivu rasta u Optimi očekuju na tržištu internetskih usluga, prije svega širokopojasnog pristupa internetu, koje bi u sljedećih četiri godine trebalo rasti stopama rasta od 21 posto na godinu. Upravo na ADSL tržištu, nakon ‘raspetljavanja’ lokalne petlje, Optima telekom vidi svoju šansu za konkuriranje T-Comu i ostalim operaterima.

Posebno su velika očekivanja od poslovnog segmenta sada kada je državi ostao gotovo zanemariv vlasnički udjel u T-HT-u. Novi operateri, naime, tvrde da su državne tvrtke i institucije kroz izravne pogodbe dosad preferirale T-HT kao pružatelja telekomunikacijskih usluga upravo zbog toga jer je država bila značajan dioničar. Uprava Optime telekoma je bila posebno kritična u tom pogledu, pa je prije par tjedana Optima telekom pokrenuo ‘edukativno-komunikacijsku kampanju Zašto je Optima najviše fer?, kojom se u javnosti nastoje podcrtati sve prednosti koje su građani mogli iskusiti ukidanjem monopola, a s druge strane ukazati na negativnosti koje su građani, korisnici fiksne telefonije, trpjeli posljednjih godina’.

Drugu bolnu točku 'izliječio' HT

Drugu bolnu točku, upotrebu distribucijsko-telekomunikacijske infrastrukture (DTK) je vodstvo Optima telekoma riješilo potpisivanjem dodatka osnovnom ugovoru u najmu DTK s HT-om u ožujku ove godine. Dodatak Ugovoru potpisali su čelni ljudi obiju kompanija, Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-Hrvatskog Telekoma, i Roland Žuvanić, predsjednik Uprave Optima telekoma. Naime, situacija u vezi DTK-a se zaoštravala i sve su češći bili fizički incidenti poput rezanja kablova konkurentskih operatera ili blokiranja pristupa šahtovima DTK. Ugovorom je Optima telekom dobio garanciju neometane upotrebe infrastrukture i mogućnost nuđenja svih vrsta usluga fiksne telefonije na teritoriju cijele države. Rješavanjem problema s DTK-om povećavaju se šanse za ostvarivanje planova vlasnika i menadžmenta Optima telekoma o 20-postotnom tržišnom udjelu kompanije u svim vrstama usluga u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži. No, ambiciozni planovi u telekomunikacijama zahtijevaju velika ulaganja, a zahvaljujući dioničkoj euforiji koja vlada među ulagačima na hrvatskom tržištu mnogi vlasnici tvrtki, uključujući i vlasnika Optima telekoma, ozbiljno razmišljanju o prikupljanju kapitala na burzi.

Vlasnik Optima telekoma je Matija Martić, informatički poduzetnik koji je svoju Optima grupu stvorio na prodaji telekomunikacijske i informatičke opreme. Optimu telekom pokrenuo je 2004. godine kada je dobio 30-godišnju koncesiju za pružanje javnih govornih usluga u nepokretnoj mreži. U pokretanju je važnu ulogu odigrao i bivši ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić, koji je do danas predsjednik Uprave Optima telekoma i uz vlasnika ključni čovjek kompanije. Financijsku podršku je na početku dobio od Hypo grupe, što je bilo vidljivo u 20-postotnom udjelu koji je u Optimi imala tvrtka Hypo Consultants Telecom te u dugoročnim kreditnim obvezama prema klagenfurtskoj Hypo-Alpe-Adria banci od više od 300 milijuna kuna. U srpnju je, međutim, prilikom pretvaranja Optima telekoma iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, taj odnos razriješen pa je Matija Martić postao 100-postotni vlasnik. Optima telekom od srpnja ima temeljni kapital od 200,7 tisuća kuna, koji se sastoji od 20.070 dionica nominale 10 kuna.

Obveze prema vlasnicima obveznica

No, na skupštini obvezničara potkraj kolovoza vlasniku Matiji Martiću omogućeno je da prije obvezne dokapitalizacije sam poveća temeljni kapital tvrtke do iznosa od 20 milijuna kuna, što je u međuvremenu on i iskoristio pa je temeljni kapital Optime od 20,2 milijuna kuna raspodijeljen na 2,020.700 dionica. Zadnja dokapitalizacija u iznosu od osam milijuna kuna obavljena je početkom listopada, pa je trenutačna vrijednost temeljnoga kapitala 28,2 milijuna kuna raspoređena na 2,820.700 dionica nominalne vrijednosti 10 kuna. Obje dokapitalizacije još nisu ispunjenje obveze prema vlasnicima obveznica. Prema uvjetima izdavanja obveznica s početka ove godine, Optima telekom se do kraja lipnja 2009. godine mora dokapitalizirati, i to izdavanjem novih redovitih dionica s pravom glasa. Propisan je i iznos dokapitalizacije, koji ne može biti manji od 150 milijuna kuna. Postoje dvije spekulacije što će Matija Martić ponuditi investitorima na tržištu. Budući da se prilikom izdavanja obveznica odrekao prava prvenstva u toj dokapitalizaciji u korist vlasnika obveznica, teoretski postoji opasnost da provođenjem dokapitalizacije kroz javnu ponudu dionica i zbog velikog interesa vlasnika obveznica Martić ostane bez većinskog vlasništva, što sigurno nije njegov plan. Izglednije je da će on ponuditi na prodaju manjinski vlasnički udjel, manji od 40 posto.

U odluci o posljednoj dokapitalizaciji (osam milijuna kuna) navedeno je da će Martić tržištu ponuditi 110.000 redovitih dionica. Ostvare li se prognoze o rasponu cijena dionice Optime od 200 do 300 kuna, interes bi mogao biti znatan. U slučaju gornje cijene iz toga navodnog raspona tržišna bi vrijednost Optima telekoma iznosila oko 840 milijuna kuna, a za svoj udjel Matija Martić bi dobio 33 milijuna kuna. Uspjeh inicijalne emisije dionica T-HT-a spašava tajming emisije dionica Optime telekoma iako su postojala podijeljena mišljenja u vezi s brzinom izlaska Optime ne burzu: neki analitičari tržišta smatraju, naime, da Optima telekom još nije dosegnuo razinu poslovanja koja bi mu bila dovoljna da ostvari pozitivne efekte od burzovne kotacije. No, nakon T-HT-a situacija se promijenila jer su ulagači dobili povrat polovice uloženih sredstava, a kako je taj novac bio namijenjen ulaganju, još mnogo ulagača traži druge prilike za ulaganje. Pokazuje to slučaj Atlantic Grupe, u čijem je IPO-u interes znatno nadmašio ponudu unatoč relativno visokom rasponu cijena od 750 do 960 kuna. Ukupno je iskazani interes investitora za upis/kupnju dionica bio pet puta veći od količine dionica u javnoj ponudi, a dionice je upisalo više od 26.000 građana.

Posljednji IPO u ovoj godini

Izbor pravog trenutka za izdavanje dionica, odnosno izlazak na burzu, nije lagan. Uspjeh svih ovogodišnjih IPO-a i nedavni ulagački spektakl u vezi s T-HT-om te vlastito pozitivno iskustvo s izdavanjem obveznica, vjerojatno su bili presudni za odluku Matije Martića da emisija dionica Optima telekoma bude zadnji IPO ove godine. Rizici, međutim, i dalje postoje, a da se burzovni optimizam može brzo istopiti, pokazuju i najnoviji događaji na svjetskim tržištima kapitala. Čak i dionica HT-a nije ostvarila visoke stope rasta cijene koje su mnogi prognozirali i očekivali. Istina je, međutim, i da na tržištu postoji višak kapitala spreman za ulaganja, a budući da će vrijednost emisije biti znatno manja i od one T-HT-a i Atlantic Grupe, veće su i šanse za tržišni uspjeh dionice Optime telekoma.