Elektrane će graditi tvrtka bez dobiti u prošloj godini

Prema izjavama Tina Terraneoa, direktora i jednog od dva zaposlenika APET-a, stvarni su vlasnici ovog konzorcija Volksbank i Fortis banka. Opravdavajući se javnosti zbog netransparnog izbora austrijskog APET-a, ministar u federalnoj Vladi Vahida Heće tvrdi da će APET izraditi jedino pripremu studije, a da slijedi raspisivanje natječaja za investitora. Austrijanci pak uzvraćaju da neće biti nikakva natječaja i da je sve riješeno

Piše: Eldar Dizdarević

U srijedu, 18. listopada 2006. godine, predstavnici dviju federalnih elektroprivreda i austrijskog konzorcija APET (Austrian Power and Environment Technology) potpisali su u zgradi federalne Vlade u Sarajevu Okvirni sporazum za pripremu gradnje elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH. Sporazum su potpisali Enver Kreso, direktor Elektroprivrede BiH Sarajevo, Vlado Marić, direktor Elektroprivrede HZHB Mostar te Christian Tino Terraneo, direktor APET-a, u nazočnosti federalnog ministra za energiju, industriju i rudarstvo Vahida Heće i austrijskog ambasadora u BiH Wernera Almhofera. Sporazum je potpisan na osnovi odluke Vlade FBiH da APET bude strateški partner u pripremi gradnje elektre-nergetskih objekata u većem BiH entitetu.

Potpisivanje sporazuma izazvalo je brojne kontroverze u javnosti BiH. Opozicijske stranke i mediji skrenuli su pozornost na činjenicu da je austrijski konzorcij izabran posve netransparentno, gotovo i ne razmotrivši preostalih 37 ponuda pristiglih na javni poziv federalne Vlade za gradnju elektroenergetskih objekata te da pri tome uopće nisu poznati niti su jasni kriteriji zašto je za strateškog partnera izabran upravo taj austrijski konzorcij. Ministar Hećo ponudio je javnosti BiH prilično demagoški odgovor da se ‘projektu protive samo oni koji se protive razvoju BiH“.

Međutim, član Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić bio je među prvima koji su javno upitali šta se događa s tim elektroenergetskim projektom. - Ne protivim se gradnji elektrocentrala, ali se protivim da se o tako krupnom projektu ne zna ništa. Kao presjednik SDA, o tom projektu nisam dosad dobio nijednu službenu informaciju. To je posao vrijedan 3,5 milijarde eura, što je gotovo ravno trošku gradnje autoputa 5C. Međutim, o koridoru se govori godinama, vodi se javna rasprava, uključena je i stručna i laička javnost, a o gradnji elektrana pregovara se gotovo tajno - izjavio je Tihić u medijima.

BiH zakoni protiv APET-a

Dan uoči potpisivanja sporazuma ministar Hećo je pod pritiskom javnost obrazložio da je APET izabran u ovoj fazi zapravo samo za izradu studije izvodljivosti i tehničke dokumentacije, za što dvije elektrop-rivrede još nisu dovoljno osposobljene i nemaju novca, s obzirom na to da izrada studije stoji oko 20 milijuna KM. Hećo je dodao ‘da u ovoj fazi APET još nema nikakve koristi, ali pretpostavljam da očeku-ju da ih u drugoj fazi izaberu za dobavljače opreme‘.

Međutim, upravo tu nastaju veliki problemi. Kao što je na dan potpisa sporazuma istaknuo u jednoj TV emisiji federalni poslanik Slaviša Šućur, iz SDP-a, prema važećim zakonskim propisima u BiH, kompanija koja sudjeluje u pripremi tendera ili studije ne može se kasnije prijaviti na isti tender za gradnju, jer je riječ o klasičnom sukobu interesa. Šućur je kazao da je to pitanje postavljeno predstavniku APET-a pri potpisivanju sporazuma, a on je, prema Šućuru, izuzetno burno reagirao, ističući da neće biti nikakva tendera te da je APET ustvari dobio i posao gradnje elektroenergetskih postrojenja. Međutim, u spomenutoj TV emisiji Hećo je tvrdio da će tendera za gradnju objekata ipak biti, a APET sada izabran samo za pripremu studije.

No, da postoje dva potpuno različita mišljenja o tome kakva je zapravo uloga APET-a u ovom, za BiH kapitalnom projektu, svjedoče i izjave austrijskog ambasador Wernera Almhofera i trgovinskog savje-tnika Roberta Lucka, koji su na press konferenciji 2. listopada u Sarajevu iskazali veliko zadovoljstvo time da mogu najaviti nove investicije svoje zemlje u BiH.

Tko laže - Hećo ili Austrijanci?

APET je u BiH aplicirao za gradnju osam objekata, među kojima su hidro i termoelektrane te rudnici, a ponudili su ukupnu investiciju od 2,5 milijarde eura, pojasnili su austrijski diplomati. Luck je dodao da se strateško partnerstvo APET-a ‘ogleda u kompletnom planiranju, izvođenju radova i dijelu finansiranja‘, prenijele su lokalne novinske agencije. Prema ranijim najavama, APET-ova ponuda od-nosila se na gradnju četiriju hidroelektrana (Ustikolina, snage triput 22 MW, Vranduk od 21 MW, R-manj Monastir od dvaput 35 MW, Vrilo od 42 MW), dviju termoelektrana (Tuzla snage 7.370 MW i Kakanj od 230 MW) te rudnika i termoelektrana (Bugojno dvaput 300 MW i Kongora dvaput 275 MW). Očigledno je da APET i ministar Hećo ne dijele, barem ne javno, isto mišljenje o ulozi austrijskog konzorcija u tom projektu.

Osim činjenice da nema jasnih kriterija na osnovi kojih je Vlada FBiH izabrala APET za strateškog partnera te da ovaj konzorcij prema važećim zakonima u BiH ne bi smio sudjelovati u gradnji spomenutih objekata, valja upozoriti i na još jednu važnu činjenicu. Naime, ministar Hećo je prije dva mjeseca tvr-dio kako je jedan od ključnih kriterija za odabir strateškog partnera dobit koja je u prethodnoj godini morala biti veća od 100 milijuna eura. No, prema medijima u BiH, koji se pozivaju na Austrijski regis-tar kompanija Suda u Beču, APET je registriran u prosincu 1998. godine na adresi Renngasse 14, kao društvo ograničene odgovornosti, s osnovnim kapitalom od 17.500 eura i ostvarenom dobiti u prošloj godini od ravno nula eura.

Je li APET austrijski ‘trojanski konj‘

Također je važno ukazati na pravni status APET-a koji, kao društvo ograničene odgovornosti, za svaki posao koji dogovori i realizira odgovara samo do iznosa osnovnog kapitala. Direktor APET-a je Christi-an Tino Terraneo, koji je istodobno i direktor dviju drugih kompanija, ATC-a Austrian Telecom Corpo-rationa i AHC-a, Austrian Health Care System and Engineeringa. One su, kao i APET, registrirane na istoj adresi, a na kraju prošle godine poslovale su s nula eura dobiti! Jedina razlika između ATC-a, AHC-a i APET-a jest u tome što je u prve dvije kompanije Tino Terraneo direktor i jedini uposlenik, dok u APET-u osim njega radi još jedna osoba.

APET je, prema podacima Austrian Trade Bulletina, prije osam godina osnovala austrijska Vlada. Kao što su na press konferenciji istaknuli ambasador Almhofer i savjetnik Luck, konzorcij APET čine banke i kompanije Varech, Porr, Poyry, Alstom, Siemens, Voith, Alpine i Wew. Međutim, treba naglasiti riječ ‘banke‘ koje bi možda promakle pozornosti zbog nabrajanja imena poznatih kompanija. Naime, pre-ma izjavama Tina Terraneoa za austrijsku novinsku agenciju APA, koju prenose mediji BiH, stvarni vlasnici APET-a su Volksbank i Fortis banka. U tom slučaju Vlada FBiH morala bi ispitati i sva eventual-na bankovna jamstva APET-a, kako ne bi ušla u energetski posao stoljeća s tvrtkom koja je, ustvari, sama sebi izdala bankovna jamstva, smatraju stručnjaci.