Još 427 milijuna eura iz IPA-inih fondova nije iskorišteno

Negdje je zapelo u iskorištavanju novca iz fondova Europske unije. I dok je iz četiri pretpristupna programa (CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD) iskorišteno 90-ak posto, iz novog instrumenta IPA koji je zamijenio te programe do sada je ugovoreno samo 2,42 posto.

piše Kristina Kardum
[email protected]

Iako ima još vremena da se rezultati znatno poboljšaju, kasni se. To nije previše ohrabrujuće za poduzetnike koji se žele prijaviti za dobivanje bespovratnih financijskih sredstava. Međutim, mnogo je razloga za ustrajanje, točnije, 438 milijuna eura. Iako je većina tog novca namijenjena infrastrukturnom i institucionalnom razvoju, poduzetnici se mogu izboriti za znatne iznose. Za razvoj i jačanje konkurentnosti poduzetništva dodjeljuju se nepovratna sredstava od 50 i 300 tisuća eura po projektu. Međutim, važno je primijetiti da su mogućnosti mnogo veće jer se tvrtke mogu prijavljivati i kao izvođači i nositelji radova u kojima je korisnik sredstava npr. neko ministarstvo.- Sve je više naših tvrtki nositeljica takvih projekata, zato se situacija brzo popravlja. Naime, prije nekoliko godina većina je tvrtki koje, primjerice, obavljaju konzultantske poslove bila izvana - kaže Vesna Perović Vrga, konzultantica iz Life Long Learning Akademije.

Zašto se kasni?
Hrvatska ne uspijeva povući novac ponajprije zbog zastoja u raspisivanju natječaja. Uz to, zbog izrazito kompleksnog postupka ciklusi natječaja dugo traju, a i hrvatske institucije nisu pripremljene. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU), nadležna za upravljanje novcem, natječajne procedure, ugovaranje, plaćanje, računovodstvo te izvještavanje o financiranju cjelokupne nabave u decentraliziranom sustavu provedbe programa iz fondova EU u Hrvatskoj, osnovana je tek 2007.-Takav zastoj u izgradnji infrastrukture pridonio je usporavanju. Rezultat je da je danas istodobno raspisano mnogo natječaja na koje se jednostavno ne stigne prijaviti. Evo, trenutačno je najavljeno 40-ak novih projekata. Da svi nisu raspisani odjednom, neki bi se poduzetnici ili organizacije mogle javiti na više od jednog ili dva natječaja. Ovako, iako su možda kvalificirani, ne stignu jer postupak jednostavno zahtijeva previše resursa - kaže Perović Vrga.Na natječaje za poduzetništvo uglavnom se javi više tvrtki nego što je raspoloživih sredstava, zato je selekcija nužna. Da bi se potaknule prijave, Ministarstvo znanosti daje skromne financijske poticaje za subjekte koji u prijavi prijeđu prag i dalje se natječu. Usprkos tomu mnogo je primjera ne tako sjajnih rezultata.

Konzultantske usluge
Na jednom od zadnjih programa za poticanje ekoloških inovacija samo je jedna od deset prijava bila blizu zadovoljenja praga. Da bi poboljšali svoje izglede, oni koji se prijavljuju, a nisu dobro upoznati s procesom, trebali bi se koristiti uslugama profesionalnih konzultanata. Iako im oni, naravno, ne mogu biti jamstvo za uspjeh, još se manje isplati gubiti vrijeme s prijavama koje mogu otići u posve pogrešnom smjeru. Ne uspije li se, velika pomoć mogu biti povratne informacije jer se, ipak, najbolje uči na pogreškama.Tvrtka Bernarda iz Pušćina bila je uspješna iz prve. Potpisala je ugovor za 120 tisuća eura nepovratnih sredstava. Ciljevi su Bernardina projekta upoznavanje Uprave i prodajnog osoblja s obilježjima srpskog i makedonskog tržišta, definiranje marketinških prioriteta i aktivnosti za tržište te izlaganje proizvoda na međunarodnim sajmovima i događajima. Vlasnica Bernarda Cecelja nije riskirala, nego je unajmila usluge konzultanata.

- Problem je stručni jezik na kojem se sastavlja prijava. Ostalo je manje-više teklo glatko. Nedavno nam je bila i kontrola, koju smo uspješno prošli - kaže Cecelja. Najveća je zapreka u prijavljivanju, smatra, što sve treba biti isplanirano do detalja.- Od planiranja do realizacije dug je put. Teško je sve točno predvidjeti, i danas nam je to katkad problem. Naime, na svaki detalj moramo paziti da bude onakav kakav smo zacrtali, i to u decimalu. To je sigurno većini tvrtki vrlo velik izazov.Intra Lighting proizvođač je opreme za rasvjetu s naglaskom na rasvjetu javnih i poslovnih prostora. Ostvaruje 18,4 posto izvoza Bjelovarsko-bilogorske županije. Cilj je njegova projekta 10 posto povećati izvoz. Ugovor s Europskom unijom vrijedan je otprilike 105 tisuća eura. Izvršna direktorica tvrtke Marica Tičak kaže da je projekt odradio tvrtkin tim uz vanjsku konzultaciju. - Za nas je to bio izazov. Pripremili smo projekt da bismo iskušali svoje znanje i kvalitetu. Zaista nisam mogla vjerovati kad smo dobili pozitivno rješenje - prisjeća se Tičak. Tvrtkama poručuje da pripreme projekt ako imaju jasan cilj i viziju poslovanja, pa će i rezultati sigurno doći.

Iskustva iz Slovenije
Većina tvrtki koja je iskoristila novac iz fondova EU namijenila ih je razvoju i izvozu na vanjska tržišta. Tvrtka Presenta Nova za povećanje izvoza novih proizvoda od 30 posto na europsko tržište dobila je 118 tisuća eura. Projekt je napisala u suradnji s vanjskim konzultantima, poduzećem koje je iskustva s pretpristupnim projektima steklo u Sloveniji, i predala ga otprilike dva tjedna prije roka. Novac je uložila u novu web-stranicu s mogućnošću online kupnje i predstavljanje na međunarodnim sajmovima u Milanu, Parizu i Münchenu. Ali tu nije stala s ambicioznim planovima.- Upravo smo potpisali ugovor za uređenje prodavaonice s najvećim njemačkim lancem optika Apollo Optikom u kojem je 710 prodavaonica. Taj je ugovor za nas važan jer njegovo sklapanje znači da smo pridobili povjerenje poznatog i velikog njemačkog poduzeća - kaže Iva Pintur iz Presente Nove. - Za Komisiju EU važno je hoće li se projekt nastaviti, da svoj novac nije utrošila u nešto jednokratno. Naše poduzeće nastavlja aktivnosti koje su se financirale tim projektom, dakle dalje nastavljamo izlagati na sajmovima optike. Svoju novu web-stranicu upotpunili smo novim sadržajem koji nije bio planiran projektom. Dizajnirali smo nove proizvode koji će još više pridonijeti našoj konkurentnosti na tržištu EU - objašnjava Pintur.

Suradnja je pravilo igre
S obzirom na krizna vremena brojni se poduzetnici raspituju o fondovima EU da bi osigurali novac za lakše preživljavanje. Fondovi, međutim, nisu namijenjeni rješavanju problema takve vrste. Da bi povećali iskorištavanje rezerviranih sredstava iz programa, trebali bi pokušati naučiti nešto iz tuđih primjera. Ni u tome Hrvatska ne prolazi najbolje. - Nedostaje nam kultura suradnje. Mnogo bi nam bolje bilo kad bismo više učili iz iskustva svojih susjeda jer suradnja nije samo dobrodošla, ona je nužnost prema europskim pravilima igre. Državne institucije trebale bi osigurati platformu za takvu suradnju - smatra Perović Vrga.Koliko učenje od iskusnijih zemalja može biti plodonosno, govori primjer projekta Turističkog informativnog centra u Biogradu za koji će Europska unija izdvojiti 660 tisuća eura. Projekt se pripremao po uzoru na slovenske i proglašen je primjerom dobre prakse u konkurenciji 69 prijavljenih projekata iz Hrvatske.

Poduzetnicima koji se na projekte prijavljuju samostalno od velike su pomoći lokalne razvojne agencije. Organiziraju se radionice i edukacije o europskim fondovima, ali i drugim vrstama kreditiranja i ispomoći. Kod nas su sve češće održavaju i okrugli stolovi i seminari o fondovima namijenjeni stručnom usavršavanju, ali i infodani otvoreni potencijalnim korisnicima. Na takvim otvorenim edukacijama poduzetnici bi od stručnjaka na licu mjesta trebali dobiti i konkretne, podrobne informacije, a ne se samo općenite podatke o programima, što ih često obeshrabri. Najnovije o budućim natječajima fondova EU može se pratiti na web-stranicama Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva. - Preporučili bismo svim zainteresiranim poduzetnicima da obvezno prate web-stranice Ministarstva i posjete seminare o fondovima EU koje ono organizira. Uoči prijave za tječaj PHARE 2006. Ministarstvo gospodarstva organiziralo je nekoliko radionica. Mi smo prisustvovali jednoj cjelodnevnoj nekoliko mjeseci prije roka za prijavu. Slične seminare organizira i Hrvatska udruga poslodavaca, ali i druge institucije - savjetuje Iva Pintur iz Presenta Nove.