Krizni porez: Sada su svi u jednako nepravednu položaju

Obveza plaćanja kriznog poreza proširena je ne samo na samostalne djelatnosti nego i na sve druge vrste dohotka, primjerice od imovine, dionica, osiguranja. Međutim, nerazlomljena progresija poreznih stopa i dalje će ugrožavati granične slučajeve

piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Sabor je prošli tjedan prihvatio Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke kojim se proširuje obveza plaćanja tzv. kriznog poreza na sve vrste dohotka. Primjenjivat će se do 28. veljače 2011. Iako je bilo najavljeno proširenje plaćanja kriznog poreza na osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti (obrtnici, samostalne profesije, poljoprivrednici), zakonodavac je zahvatio i sve druge porezne obveznike koji primaju bilo koju vrstu dohotka. Tako će se od početka listopada posebni porez plaćati i na dohodak od imovine, na sve oblike dohotka od kapitala, uključujući dohodak od dodjele ili opcijske kupnje dionica, čak i na dohodak od osiguranja. Stope prema kojima se plaća posebni porez za sve su te vrste dohotka iste, kao na plaću i druge dohotke. Na mjesečnu osnovicu do 3.000 kn ne plaća se posebni porez, na osnovicu veću od 3.000 kn do 6.000 kn plaća se porez prema stopi od dva posto, a iznad tog iznosa od četiri posto. No tehnika utvrđivanja porezne osnovice za te porezne obveznike bit će znatno zahtjevnija.

Obveze RPO-vaca
Polazna veličina za određivanje obveze posebnog poreza za obrtnike, samostalna zanimanja, poljoprivrednike i za druge upisane u RPO podaci će iskazani u posljednjoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Dohodak iskazan u godišnjoj prijavi za 2008., umanjen za propisane olakšice i umanjenja, i za konačnu godišnju obvezu poreza na dohodak osnovica je od koje se utvrđuje obveza posebnog poreza. Dakako, taj godišnji iznos treba podijeliti s brojem mjeseci poslovanja i utvrditi je li mjesečna osnovica veća od 3.000 kn odnosno od 6.000 kn.Upisani u registar poreznih obveznika dužni su sami izračunati obvezu za posebni porez. Porez se plaća svaki mjesec, a prva obveza dospijeva 31. listopada 2009.

Dohodak od samostalne djelatnosti ostvaren u 2008. bit će osnova za određivanje porezne obveze do 31. siječnja 2010., a nakon toga mjesečna će se obveza odrediti na temelju dohotka ostvarenog u 2009. Mjesečna rata nije, međutim, i konačna obveza. Ona će se utvrđivati na temelju podataka iz godišnjeg izvješća posebnog poreza koji su dužni podnijeti do 28. veljače sljedeće godine, zajedno s godišnjom prijavom poreza na dohodak. Osobe koje počnu obavljati samostalnu djelatnost, zbog čega nemaju podataka o dohotku iz prethodne godine, dužne su procijeniti iznos dohotka i o tome obavijestiti poreznu upravu u roku osam dana od početka obavljanja djelatnosti. Ukupna obveza izravnat će se u godišnjem obračunu posebnog poreza.

Paušalisti i ostali
Porezni obveznici koji za dohodak od samostalne djelatnosti ne vode porezne knjige, nego porez plaćaju paušalno, također moraju utvrditi je li im mjesečni dohodak veći od 3.000 kn. Inače, paušalno plaćanje poreza na dohodak dopušteno je samo poreznim obveznicima čiji je prihod manji od 85 tisuća kn, ali ni uz te uvjete nije dopušten trgovcima i ugostiteljima. S obzirom na to da paušalisti ne vode poslovne knjige, izdaci im se određuju u visini 50 posto od primitaka. I paušalisti će svaki mjesec utvrđivati obvezu za posebni porez, ali plaćat će ga svaka tri mjeseca, posljednji dan u tromjesečju. Prvu obvezu za listopad, studeni i prosinac 2009. dužni su podmiriti do 31. prosinca. I oni će sastavljati godišnje izvješće, s time da je rok za predaju tog izvješća najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.I porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od iznajmljivanja nekretnina plaćat će posebni porez. Njima se priznaju paušalni izdaci od 30 posto, a porez na dohodak plaćaju prema stopi od 15 posto.

Iz Zakona o posebnom porezu nije razvidno hoće li se i u određivanju osnovice za posebni porez priznavati 30-postotno umanjenje primitka ili samo za porez na dohodak i prirez. To će pitanje biti uređeno pravilnikom koji u roku od 30 dana treba donijeti ministar financija. Iznajmljivači soba, postelja i apartmana koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu također će plaćati posebni porez svaka tri mjeseca, jednako kao i paušalisti koji obavljaju samostalnu djelatnost. Proširenje obveze plaćanja kriznog poreza otklanja prigovore o nejednakom položaju poreznih obveznika, ali to ne ublažava neprikladnost i nepravednost u načinu njegova obračunavanja. Nerazlomljena progresija poreznih stopa i kod tih će vrsta dohodaka rezultirati time da u graničnim slučajevima poreznom obvezniku nakon plaćanja posebnog poreza ostane manje neto dohotka nego onima koji su oslobođeni plaćanja tog poreza ili ga plaćaju po nižoj stopi.