Mađarska OTP banka najizgledniji je kandidat za preuzimanje HVB Splitske banke

Predsjednik Uprave OTP banke za Hrvatsku Damir Odak ne skriva zanimanje za kupnju Splitske banke bude li njezina cijena prihvatljiva. To opovrgava i mišljenje nekih financijaša koji smatraju da bi Splitska banka bila prevelik zalogaj za Mađare

Piše: Lidija Kiseljak
[email protected]

Potreba prodaje HVB Splitske banke otvorila je mogućnost postojećim stranima bankarskim ulagačima u našoj zemlji da tim putem povećaju svoj udjel, a onima kojih nema da ostvare i taj cilj. Odluka o prodaji HVB Splitske banke, iako najavljena, nije donesena na prošlom Savjetu HNB-a, vjerojatno zbog informacije o pomaku datuma preuzimanja njemačke HVB od talijanskog UniCredita na međunarodnom tržištu.

Tim preuzimanjem talijanska bi banka naime, uz Zagrebačku, u vlasništvu imala i Splitsku banku, odnosno nedopušteni udjel na tržištu, pa se odluka Središnje banke može očekivati već na sljedećem sastanku Savjetu u studenome.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski rekao je nedavno da ne bi volio vidjeti budućeg vlasnika Splitske banke u jednoj od banaka već zastupljenih na domaćem tržištu, čak ni iz zemlje već prisutne ovdje, te izrazito zabranio da to bude jedna od vodećih, od onih koja već ima veliki udjel u aktivi. Time su automatski isključeni udjeli prvih šest banaka, onih čiji je udjel iznad pet posto.

Izgledi su smanjeni i za one čiji se udjel približava ovoj razini, a koje imaju mogućnosti i ambicije biti treći na tržištu. To se odnosilo na prvu u tom drugom dijelu ranga, odnosno sedmu banku na tržištu - OTP. No naknadno je guverner opovrgnuo tvrdnje da se zabrana ulaska u HVB Splitsku banku odnosila i na OTP banku.

Tako joj šanse nisu smanjene, a prema mišljenju brojnih analitičara ta bi banka mogla postati budući vlasnik HVB Splitske banke i na taj način povećati udjel na bankarskom tržištu sa sadašnjih približno 3,5 posto na gotovo 13 posto, i na taj način automatski oduzeti Raiffeisen banci treće mjesto.

Pitanje cijene Splitske banke

U želji da povećaju udjel, uz OTP tu su i drugi kandidati koji još nisu prisutni na domaćem tržištu, a već su iskazali zanimanje. Među njima najčešće se spominje belgijska KBC banka. No Središnja se banka otvoreno suprotstavila ulasku te banke zbog neriješenog pitanja stare devizne štednje s Ljubljanskom bankom, u kojoj, sada Novoj Ljubljanskoj banci, KBC ima 34 postotni udjel. Iako su neki tvrdili da bi KBC bila spremna isplatiti dug u zamjenu za ulazak u Hrvatsku, u banci su to porekli, jer bi se ta odluka odnosila na prevelik broj dioničara. Spominje se još nekoliko zainteresiranih banaka - američkih, francuskih, španjolskih…

OTP banka jedina je u Hrvatskoj u rukama mađarskog kapitala, pa čak i onoga koji dolazi iz zemalja novih članica EU. Domaće bankarsko tržište pretežito je njemačko, austrijsko i talijansko.

Predsjednik Uprave OTP banke za Hrvatsku Damir Odak ne poriče zanimanje banke za rast na domaćem tržištu, kako organski, tako i kroz nove akvizicije, a bude li cijena Splitske banke prihvatljiva i ona bi mogla postati zanimljiva. Tako se opovrgava i mišljenje nekih financijaša koji smatraju da bi Splitska banka bila prevelik zalogaj za Mađare.

Virne li se u bližu povijest te banke, financijska snaga Mađara možda i ne bi trebala biti upitna. Od godine 2000. banka je krenula s akvizicijama na tržištima regije. Otvorila ju je kupnjom manje slovačke banka IRB (danas OTP Banka Slovakia). Dvije godine poslije kupuje najveću bugarsku banku u segmentu poslovanja s građanstvom DSK banku, te godinu dana poslije manju rumunjsku banku RoBank (danas OTP Bank Romania) okrenutu poslovanju s tvrtkama. Na hrvatsko tržište ulazi ove godine, preuzimanjem srednje po veličini Nove banke, većim dijelom usmjerene na poslovanje s građanima.

Popravak tržišne pozicije

Otkad je ušla u Hrvatsku, pretpostavilo se da njezinim ambicijama tu nije kraj, tim više što i su i sami izražavali želju za daljnjim rastom. Nedavno je bilo riječi o njezinu preuzimanju Kreditne banke, ali to je ubrzo bilo opovrgnuto. Naime, bez obzira na to što su neki financijski analitičari uvjereni da će OTP krenuti na HVB Splitsku banku, istodobno je i dio njih uvjeren da je OTP-u cilj preuzimanje manje banke. No takvim preuzimanjem ne bi automatski mogla povećati udjel i popesti se sa sedmog plasiranog mjesta na tržištu.

Akvizicijskim pothvatima u četiri zemlje OTP banka postala je jedna od najznačajnijih banaka u regiji, a potvrdila je vodeće mjesto na domaćem mađarskom tržištu. Tamošnji joj je udjel u aktivi 23,8 posto, drži 27,2 posto ukupnih depozita, a s 21,9 posto sudjeluju u kreditiranju. Prošlu godinu OTP grupa (u koju nije uključena Hrvatska, jer je akvizicija okončana ove godine) završila je s aktivom od 16,9 milijardi eura, od čega je tri četvrtine imala matična mađarska banka s aktivom vrijednom 12,4 milijardi eura. U Hrvatskoj je njezina aktiva vrijedna 1,1 milijardi eura.

Neto dobit grupe prošle godine bila je 560 milijuna eura, od čega je 506 milijuna ostvarila matična mađarska banka.  Banka ima oko 8 milijuna klijenata u pet zemalja, te oko 950 poslovnica. S obzirom na borbu za vodeću poziciju na tržištu još od početka devedesetih, to je i uspjela u segmentu kreditnog i depozitarnog poslovanja s gradovima i općinama, upravljanju fondovima, kartičnom poslovanju i hipotekarnom bankarstvu. Slijede i poslovi korporativnog kreditiranja, financiranja projekata, poslovanja s malim i srednjim poduzetnicima, autokreditima i ponudom osiguranja.

OTP banka, čije je sjedište u Zadru, zauzela je na hrvatskom tržištu vodeću poziciju u Istri, sjevernoj i južnoj Dalmaciji, Dubrovniku, Sisku i regiji. Prema veličini aktive nalazi se na već spomenutom sedmom mjestu, a po broju poslovnica četvrta je. Prema podacima za prvo ovogodišnje polugodište banka je na hrvatskom tržištu ostvarila bruto dobit od 48,8 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje od 25 posto.

Aktiva je u šest mjeseci porasla 1,4 posto, a u odnosu na isto razdoblje 2004. godine porasla je 2,2 posto. Po stopi od 7 posto rastao je kreditni portfelj u prvom ovogodišnjem polugodištu, a dvostruko više u odnosu na isto razdoblje lani. Osim nagađanja o njihovim potencijalnim preuzimanjima, u banci priznaju planove o zadržavanju i učvršćivanju položaja u regijama u kojima su nazočni, uz pojačano poslovanje u Zagrebu i Splitu, te otvaranje poslovnica u Slavoniji.

Naglasak u poslovanju staljaju na građanstvo, malo i srednje poduzeće, te lokalnu samoupravu. Preuzimanjem HVB Splitske banke pola ciljeva odmah bi ostvarila, s obzirom na snagu te banke u Splitu i okolici. Naime, tim preuzimanjem OTP banka u svojim bi rukama'držala' cijelu Jadransku obalu.

Afera Istarska banka

Kvalitetu i dobru cijenu OTP banke potvrđuju i strane investicijske kuće, pa su tako npr. Merill Lynch i CSFB  cijenu njezine dionice sredinom godine procijenile na oko 8.600 HUF. Dionicama banke na Budimpeštanskoj i Luksemburškoj burzi, te na SEAQ International u Londonu trguje se deset godina, a početna postignuta cijena bila joj je 1.150 HUF, dok joj je tadašnja nominalna cijena bila 1000 HUF. No 2002. godine obavlja se 'split' dionica 1 prema 10, pa je nominalna vrijednost dionice tako prepolovljena s 1000 na 100 HUF.

U kolovozu ove godine dionica banke postigla je najvišu cijenu od 8.090 HUF, što je, znači, uključivši obavljen 'split' njezin rast od gotovo 70 puta u odnosu na početak trgovanja na burzi godine 1995.,  ili oko 47 puta ako se rast računa u eurima. Tom cijenom banka je imala najveći omjer kapitala i cijene 5 prema 1, koji nemaju ni najveće bankarske grupacije. Od ljeta dionica banke na burzi bilježi korekciju cijene za oko 10 podto, a npr. početkom ovoga tjedna vrijednost joj je na burzi u Budimpešti bila oko 7090 HUF.

U deset godina trgovanja na burzi povećana je i tržišna kapitalizacija banke s 188 milijuna eura na oko 9 milijardi eura. A njezina privatizacija provedena je kroz tri javne ponude. Najveći dioničari s udjelom od 82 posto su strani institucionalni investitori. Manje pakete dionica drže mađarske institucije i privatni investitori, međunarodne razvojne institucije, zaposlenici i menadžment. Država u banci ima jednu povlaštenu dionicu s pravom glasa.

Put od spajanja triju domaćih banaka, do njihova preuzimanja, čiji je posao završila OTP banka, trajao je tri godine. Počeo je preuzimanjem Dalmatinske banke, zatim Istarske i Sisačke banke, čijim spajanjem nastaje Nova banka. Njoj se prošle godine pripojila i  Dubrovačka banka. Prvotni je vlasnik banke bio Regent fond koji kasnije mijenja ime u Charlemagne Capital fond, a ove godine ulazi OTP banka, koja i mijenja ime Nove banke u OTP banku.

Kako su devedesetih privatizacije, spajanja ili preuzimanja često bile sumnjive, ni ovaj, ili posebice ovaj proces bio je dokaz tih nepravilnosti. No spomenut ćemo samo onaj koji je na tragu rješenja, ali koji je u stvari potegnuo i druge povezane sumnjive radnje u banci, a zbog kojih bi cijenu u konačnici mogla platiti OTP banka, koja u svemu tada nije ni sudjelovala. Naime, već se šest godina u financijskim krugovima govori o nepravilnosti u dokapitalizaciji Istarske banke koju je 1999. godine provela Dalmatinska banka.

Nedavno je Trgovački sud u Zagrebu tu nepravilnost i potvrdio. Tužba je prvotno išla prema Dalmatinskoj, zatim Novoj banci, a sada se prelila na OTP banku. Dokapitalizacija Istarske banka nastala je, naime, uz nerealno visoke procjene gubitka Istarske banke (37,43 posto kreditnih plasmana) koji su smanjili temeljni kapital.

Takvi procijenjeni gubici prikazani su kao stvarni. Tri godine poslije, spajanjem Dalmatinske i Istarske banke godine 2002. dioničari Istarske banke oštećeni su drugi put, jer su zbog fiktivnog napuhavanja imovine Dalmatinske banke dobili nerazmjerno malen broj dionica. Rješenje cijelog slučaja našlo se u obeštećenju malih dioničara koje bi trebao obaviti OTP, a nakon čega bi dioničari tužbe povukli.

 U OTP banci kažu da za sada ne želi iznositi svoje stavove, jer je riječ o nepravomoćnoj sudskoj presudi. Banka je podnijela žalbu nadležnom sudu, a svoje će stajalište iznijeti tek kada stigne konačno, pravomoćno rješenje.

U vezi s tom odlukom je i odluka o prodaji banke Regent fondu s Kajmanskog otočja. Nije tajna da su oni novcem kojim su kupili Dalmatinsku banku naknadno kupili Istarsku i Sisačku banku. U konačnici kupnjom tih banaka potrošili su 30 milijuna dolara, a njihovom prodajom OTP banci zaradili 236 milijuna eura.

OTP Grupa*

Broj poslovnica      843
Broj klijenata         8 milijuna
Aktiva                 16,9 milijardi eura
Neto dobit           560 milijuna eura
ROAE                  37,8 posto
Troškovi/prihodi    55,5 posto

* podaci za 2004. godinu, ne uključujući Hrvatsku

OTP banka Hrvatska

Broj poslovnica         90
Broj klijenata            300 tisuća
Aktiva                     1,1 milijarda eura
Neto dobit              20 milijuna eura
ROAE                     21,2 posto
Troškovi/prihodi       84,0 posto