Plodine: Iznenadno odustajanje od strategije osvajanja malih gradova

Umjesto planiranog otvaranja velikog broja trgovina u manjim gradovima, Mile Ćurković traži brži povrat investicija sporijim povećanjem broja prodajnih mjesta. Nova je strategija fokusiranje na veće gradove - Zagreb, Rijeku i Split - i otvaranje tipiziranih supermarketa, ali i većih trgovačkih centara na više etaža

Pišu: Antonija Knežević i Amir Kulenović
[email protected]

Umjesto stotinu supermarketa i 6,5 milijardi kuna prihoda do 2009., 65 supermarketa i 3,5 milijardi kuna prihoda do 2012. - glavna su obilježja promijenjene strategije Plodina koja se navodi u prospektu za izdavanje 100 milijuna kuna obveznica. Naime, prije nešto manje od godinu dana iz Plodina su prilikom izdavanja komercijalnih zapisa navodili da će do 2009. uložiti 300-tinjak milijuna eura u širenje trgovačke mreže i u tri godine zauzeti drugo mjesto na ljestvici najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj s 20 posto tržišnog udjela, no ti ambiciozni planovi u međuvremenu su revidirani.

Iako su se Plodine 2006. kao i 2007. izrazito brzo širile, s čime se u Hrvatskoj može usporediti samo Lidl, čini se da je otvaranje 70-ak trgovina u tri godine, što su planirale, ipak bio preveliki zalogaj za tvrtku čiji su prihodi tek 2006. premašili milijardu kuna. Poznavatelji tržišta smatraju da je glavni razlog promijenjene strategije velika zaduženost Plodina u kombinaciji s lošim odabirom novih lokacija za trgovine. Supermarketi u Daruvaru, Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški, Pazinu i još nekim mjestima, otvoreni u posljednje dvije godine, naime, nisu ostvarili željene prihode prema četvornome metru trgovine. U Plodinama su se, stoga, odlučili na nešto sporije širenje i fokusiranje na velike gradove u kojima do sada nisu bili znatnije zastupljeni i koji mogu donijeti brži povrat investicije - Zagreb, Rijeku i Split. Tvrtka tako u prospektu navodi da će u idućih pet godina svake godine otvoriti dva centra u tim gradovima. Zaokret Plodina prepoznaje se i u tome da neće samo otvarati tipizirane supermarkete od 1.800 četvornih metara nego su u planu i projekti većih trgovačkih centara na više etaža u kojima bi prizemlje bilo rezervirano za supermarket Plodina, a preostali bi se prostori dali u zakup.

Obveznice za pokrivanje rupa

Okretanje prema većim gradovima, ocjenjuju analitičari, dobar je potez koji bi mogao pomoći Plodinama da brže vrate investicije i poboljšaju profitabilnost, no, s druge strane, plan gradnje trgovačkih centara ne smatraju toliko dobrom idejom jer je riječ o posve drukčijem konceptu koji nije lako uspješno voditi. Kad je riječ o širenju, Mile Ćurković, vlasnik Plodina, do sada je pokazao da može u vrlo kratkom roku i prilično jeftino graditi trgovine, unificirao ih je i napravio respektabilan trgovački lanac, no pitanje je kako će se financirati daljnja ekspanzija s obzirom na to da su u ovom trenutku Plodine prilično zadužene i da nijedna kuna dobivena od izdavanja obveznica neće biti utrošena u tu svrhu. Dobiveni kapital Plodine namjeravaju preusmjeriti na krpanje rupa u bilanci - refinanciranje kratkoročnih obveza (30 milijuna) i prijevremeno plaćanje dobavljačima prema kojima su se dugovi u posljednje vrijeme rapidno povećali (70 milijuna).

Za pet lokacija na kojima Plodine namjeravaju graditi trgovine 2008. (supermarketi na zagrebačkom Laništu, Krku, u Rovinju te dva višešetažna objekta - u Rijeci na Srdočima i u Splitu pokraj Poljuda) već su potpisani predugovori i plaćeno zemljište ili se čeka pribavljanje lokacijskih odnosno građevinskih dozvola; za investicije nakon te godine u prospektu se ne navodi detaljno kako će se financirati. Do sada se nove trgovine gradilo kreditima ili leasingom, odnosno putem klasičnog odnosa klijent - banka i izdavanjem kratkoročnih i dugoročnih dužničkih papira. Takav oblik financiranja, kaže Đozi Heberling, članica Uprave Plodina, i dalje će biti glavni.
- Postoji mogućnost i izdavanja vlasničkih papira, odnosno dionica, no opcija IPO-a bit će iskorištena tek kad se iscrpe prve tri mogućnosti - objasnila je Heberling. Izlazak na tržište vlasničkih vrijednosnih papira, smatraju u Plodinama, moguće je tek kad 90 posto objekata bude radilo tri godine, da bi se postigla realna vrijednost tvrtke.

Plodine pod financijskim povećalom banaka

Uzme li se u obzir da gradnja trgovačkog centra kakvog Plodine namjeravaju graditi stoji između sedam i 12 milijuna eura, tipiziranog supermarketa od 3,5 do pet milijuna eura te da za opremu po objektu treba izdvojiti još oko milijun eura, u gradnju planiranih šest trgovačkih centara i 19 supermarketa Plodine bi do 2012. trebale uložiti između 133 i 192 milijuna eura. Kako se to planira financirati, naznačeno je u bilancama budućih razdoblja. Iz njih se može iščitati da Plodine 2008. namjeravaju izdati još 150 milijuna kuna obveznica, do 2012. utrostročiti dugoročne obveze (s 543 milijuna kuna potkraj 2006. na 1,5 milijardi 2012. ), a kratkoročne bi trebale rasti nešto sporije - s 435 na 610 milijuna kuna. Ako bi zaduživanje Plodina išlo tim tempom, njihova bi bilanca 2012. izgledala znatno bolje nego današnja - dugoročne su i kratkoročne obveze 2007. bile izrazito visoke, čak 93 posto prihoda tvrtke, a na kraju opisanog razdoblja trebale bi iznositi 60-ak posto prihoda.

Kad je riječ o obvezama, trenutačna situacija u Plodinama nije najpovoljnija i navodno su tu tvrtku banke stavile pod povećalo. Pokazatelji likvidnosti Plodina odreda su nepovoljni, što govori o vrlo lošoj sposobnosti za podmirivanje vlastitih obveza. Koeficijent tekuće likvidnosti za 2006. je 0,53 i neznatno se smanjio u odnosu na godinu prije iako u prvoj polovini prošle godine bilježi lagani porast, ali bez obzira na to daleko je od poželjnih vrijednosti, prema kojima bi trebao biti veći od dva. Još preciznije mjerilo, koje isključuje zalihe, koeficijent ubrzane likvidnosti, također je manji nego što bi trebao biti. Zaduženost je također nepovoljna jer je koeficijent zaduženosti 2006. prešao granicu od 50 posto, koeficijent vlastitog financiranja, pak, strmoglavo pada ispod te granice, a negativni trend nastavio se i u prvih šest lanjskih mjeseci.

Koeficijenti aktivnosti također bilježe silaznu putanju. Jedina su svijetla točka, doduše vrlo bitna, pokazatelji profitabilnosti, koji pokazuju pozitivan trend. Povrat na kapital (ROE), iako još nizak, skočio je 2006. na 6,29 posto (s 3,57 godine 2004.), no u prvoj polovini 2007. zabilježio je velik pad, s 5,76 na 1,88 posto. Povrat na imovinu i profitne marže bilježe nešto manje oscilacije i lagani rast osim neto marže, koja je u prva dva kvartala prošle godine pala s 2,28 na 0,57 posto. (Na profitabilnost je, vjerojatno, pozitivno utjecao i nabavni savez Plodina s Mercatorom, zbog čega je ostvareno prosječno poboljšanje uvjeta kod dogovorenih dobavljača od 2,6 posto.)
Hoće li se te brojke popraviti i doći na razine koje u Plodinama očekuju, ovisi, naravno, i kojim će tempom rasti prihodi tvrtke.

Planovi prihoda znatno su manji nego što su bili u prospektu izrađenom prilikom izdavanja komercijalnih zapisa, no ni te nove planove neće biti lako ostvariti. Iako se mora priznati da su Plodine do sada ostvarile iznimne stope rasta (29 posto 2006. ), njihov projicirani rast do 2012. čini se, ipak, pomalo preambicioznim. Naime, 2008. namjeravaju povećati prihode do 40 posto, a od 2007. do 2012. rasti po prosječnoj stopi od 20,5 posto. Da se ostvare ti planovi, trgovine Plodina morale bi po četvornome metru prodajnog prostora ostvarivati godišnji prihod od oko 30.500 kuna, što se može ostvariti samo na veoma dobrim lokacijama (Plodine su 2006. po kvadratu ostvarivale oko 23 tisuće kuna prihoda, no u tvrtki ističu da su u tu brojku uključene i novotvorene trgovine, stoga je treba uzeti s rezervom jer se promet u novootvorenim objektima stabilizira tek nakon tri godine rada).

Hoće li maloprodaja rasti kao i dosad?

Ili, jednostavnije rečeno, te bi se brojke moglo ostvariti kad bi konkurencija ostala na sadašnjim položajima i ne bi investirala u nove trgovine. Kako je takvo što iluzorno očekivati, analitičari sumnjaju u to da će Plodine moći ostvariti navedene ciljeve bez pomoći strateškog partnera. Većina ih je, stoga, uvjerena da je promjena strateškog plana Plodina, odnosno fokusiranje na veće gradove, rezultat želje vlasnika Mile Ćurkovića da izglanca bilancu, poveća prihode i profitabilnost da bi u konačnici bolje prodao tvrtku. Za razliku od većine drugih vlasnika trgovačkih lanaca u Hrvatskoj Ćurković je izrazito realan i racionalan, nije impulzivan, a, uostalom, već je jedanput bio na korak od toga da proda tvrtku.

Đozi Heberling, pak, tvrdi suprotno i kaže da ni u kojem slučaju nemaju u planu investicije realizirati s eventualnim partnerima, nego isključivo samostalno.
- Samo 2008. planiramo rasti 60 posto, što će u apsolutnom iznosu biti milijardu kuna i pozicionirat će nas na čvrsto drugo mjesto, s time da ćemo s novootvorenim objektima u 2008. osigurati dodatnih milijardu kuna prihoda za 2009. Uspijemo li ostvariti svoj zacrtani plan od 100 tipiziranih supermarketa, a čvrsto vjerujemo u to da hoćemo, postat ćemo konkurentom za prvo mjesto na hrvatskom tržištu - tvrdi Heberling. U te bi se kalkulacije, ipak, trebali uključiti mogući rizici na tržištu, a i pitanje je hoće li maloprodaja nastaviti rasti po dosadašnjim stopama ili će doći do zastoja. Osim toga, treba uzeti u obzir i činjenicu da trgovački lanci više nemaju toliko prostora za uzimanje prometa od malih trgovina pa će uskoro morati otimati jedni drugima.