Reforme i privatizacija sastavni su dio i ovogodišnjeg PEP-a

Da je gospodarske analize teško predvidjeti, pokazuje i Vladin ovogodišnji predloženi Pretpristupni ekonomski program koji se u nizu brojeva ne poklapa s predviđanjima gospodarskih projekcija u prošloj godini. PEP se i ove godine većinom temelji na analizama i glavnim projekcijama, ali ne ulazi u dubinu smjernica domaćega gospodarstva

    Tako se u ovoj godini planira gospodarski rast od 4,6 posto, što je 0,6 posto više od prošlogodišnje prognoze. U sljedećoj godini predviđa se isti rast, u 2008. godini 4,8 posto, a 2009.  pet posto. Objašnjava se da su glavni pokretač rasta bile investicije. Osobna potrošnja rasla je sporije od projekcija u PEP-u nego lani, odnosno planira se na razini manjoj od prethodno planiranih 3,9 posto, s obzirom na to da je u prvom polugodištu rasla stopom od tri posto.

Sljedeće godina planira se brži rast osobne potrošnje, čemu će pridonijeti povrat duga umirovljenicima, a na razinama ispod četiri posto past će do 2009. godine. U ovoj godini ubrzan je i rast realnih bruto plaća, s 0,9 na 2,3 posto. Inflacija je viša od očekivanja, ali je ipak njezin rast ove godine usporen, i to zbog pada cijena naftnih derivata koje su i kompenzirale rast troškova zdravstva i komunalija. I vanjski je dug rastao brže od prethodnih očekivanja, pa će do kraja godine biti na razini od 84,4 posto BDP-a.

Inozemni dug banaka povećan je u godinu dana za 1,4 milijardi eura. U sljedećoj godini predviđa se usporavanje rasta plasmana na 17,9 posto, koji će se financirati iz većih domaćih izvora sredstava. Do 2009. očekuje se  usporavanje rasta vanjskog duga na 7,1 posto, dok je ove godine taj rast 11,7 posto.  Iako su se povećala inozemna izravna strana ulaganja, to je povećanje ipak većinom rezultat zadržane dobiti, dokapitalizacije banaka, preuzimanja Plive i privatizacije Ine.

Veći je problem domaćega gospodarstva deficit na tekućem računu platne bilance koji će, prema procjenama, ove godine biti 1,2 posto biti veći nego lani, odnosno oko 7,5 posto BDP-a. Do 2009. trebao bi se smanjiti na sedam posto. Kao i u smjernicama ekonomske i fiskalne politike, i u PEP-u se ponavlja predviđeno smanjenje proračunskog deficita do 2,4 posto BDP-a 2009. godine. U istom bi se razdoblju trebao smanjiti i javni dug na 43,4 posto BDP-a.

Rashodi za socijalne naknade najveća su stavka u proračunu, a u sljedeće tri godine očekuje se njihovo smanjenje s 15,1 na 14,3 posto BDP-a. U ovoj godini subvencije ostaju na istoj razini, ali postupno će se smanjivati sa sadašnjih  2,6 na 2,3 posto BDP-a. Kolike će biti potpore željezarama, nije poznato jer je u tijeku javni natječaj, ali nakon ožujka sljedeće godine potpore za restrukturiranje željezara više se, prema pravilima EU, neće smjeti dodijeliti.

Država će se i u sljedećem razdoblju orijentirati na zaduživanje na domaćem tržištu. Kao najveći fiskalni rizici izdvajaju se otplata duga i plaćanje kamata, mogući rast subvencija, usporeni rast, rast izdataka za socijalna davanja itd. Umirovljenički fond nije predstavljen kao rizik jer nije dio proračuna, iako i taj fond treba novcem napuniti država.

Ove godine planira se završetak privatizacije Željezare Split, a početkom sljedeće godine Valjaonice cijevi Sisak i TLM-a. Potkraj prvog kvartala trebala bi se utvrditi i dinamika privatizacije brodogradilišta, a do kraja godine trebala bi se okončati privatizacija poljoprivredno-prehrambene tvrtke Vupik. U PEP-u su dana i obećanja o potrebnoj reformi zdravstva, pravosuđa, javne uprave...
(Lidija Kiseljak)