S Agrokorom ću pregovarati ako ne uspije kapitalno povezivanje Gastro Grupe

Glasine da je prodaja Roto-prometa Agrokoru zaključena ne odgovaraju istini. Agrokor je svojedobno izrazio interes za našu maloprodaju, ali transakcija nije realizirana. Trenutačno konkretno razgovaramo samo o pokretanju biznisa u Makedoniji

Razgovarala: Matilda Bačelić
[email protected]
Foto: Željko Jelenski

Roto-promet, najveći hrvatski distributer pića i najjača karika Gastro Grupe, trebao je biti grafička tvrtka. Njen suvlasnik i predsjednik Uprave Juraj Mihaljević po struci je grafičar pa je i naziv tvrtke trebao sugerirati na tu branšu. Umjesto toga, braća Juraj i Krešimir Mihaljević pokrenuli su tvrtku za veleprodaju i distribuciju. Zastupnici su brendova Pago, Corona, Capri Sonne i Istenič, a ušli su i u vinarski biznis akvizicijom Istravina, Iločkih podruma i Vizbe Valandovo. Od početka poslovanja 1992. Roto-promet uglavnom opskrbljuje HoReCa tržište i na taj se segment poslovanja odnosi 75 posto ukupne prodaje tvrtke. Dominacija u tom distributivnom kanalu postala je i vrlo zanimljiva akvizicijska meta Ivici Todoriću, čiji Velpro u opskrbi ugostiteljskih objekta nije uspio napraviti veći iskorak. S druge strane, u zadnje vrijeme sve se češće može čuti da je i Mihaljević zainteresiran za prodaju, i to zbog teškoća u vezi s kapitalnim povezivanjem članica Gastro Grupe, a spekulacije je potaknula i činjenica da njegov ugovor s tom grupacijom istječe potkraj ove godine.

• Kruže glasine da je prodaja Roto-prometa Agrokoru već zaključena. Je li to točno?
- Te glasine ne odgovaraju istini.

• Koliko je poznato, vodili ste razgovore s Agrokorom, pregovarate li još, i ako da, u vezi s kojim segmentima poslovanja?
- Agrokor je svojedobno izrazio interes za našu maloprodaju, ali transakcija nije realizirana. Pod uvjetom da ne uspije kapitalno povezivanje Gastro Grupe, u budućnosti bismo bili spremni na razgovore u vezi sa svim segmentima našeg poslovanja, kako s Agrokorom tako i s ostalim partnerima. Smatramo da smo vrlo atraktivna kompanija za veće igrače, a nitko se ne želi povezati sa slabim partnerom. Teško je predvidjeti hoće li se nešto dogoditi s Agrokorom, ali trenutačno konkretno razgovaramo samo o pokretanju biznisa u Makedoniji.

• Dakle, prodaja nije opcija koju razmatrate?
- Zasad ne prodajemo ništa. Osim toga, morali bismo prvo obavijestiti Gastro Grupu o izlasku, na što nas obvezuje ugovor, a nakon toga i istupiti iz organizacije.

• Je li bilo drugih interesenata za preuzimanje Roto-prometa?
- Za Gastro Grupu načelno je bila zainteresirana i Zagrebačka pivovara, ali s promjenom na čelu tvrtke nestao je i interes. Da sam ja danas isključivo proizvođač, želio bih imati vojsku kao što je Gastro Grupa jer mi trenutačno činimo 60-70 posto prodaje Zagrebačke pivovare.

• U čemu bi se trebao sastojati biznis s Agrokorom u Makedoniji?
- Možemo raditi otkup za jedan cijeli dio Makedonije i ako bi to Agrokor prihvatio, napravili bismo odličan posao. Imamo veliku hladnjaču kapaciteta 3,5 milijuna kg i sve postavljeno za otkup, a na pola smo puta između Strumice i Somarisa, gdje oni grade otkupne centre.

• Je li vam osnovna djelatnost sada distribucija ili vinarstvo, s obzirom na to da ste snažno ušli u taj segment?
- I jedno i drugo smatramo osnovnom djelatnošću, ali i dalje veleprodaju i zastupstva smatramo svojim važnijim osnovnim biznisom jer skoro polovica prihoda grupe dolazi iz tih djelatnosti. Odmah iza veleprodaje dolazi vinarstvo, pa maloprodaja, gdje do kraja godine planiramo imati 15 maloprodajnih jedinica. U posljednje vrijeme i djelatnost punjenja piva zauzima vrlo važnu poziciju.

• Punionica piva vam je najnoviji segment poslovanja. Kako ste došli na tu ideju?
- Punionicu smo pokrenuli lani i s njom punimo više od 30 milijuna limenki na godinu za najveće lokalne pivovare. To je najmodernija punionica piva u Hrvatskoj. S obzirom na to da imamo dobra saznanja o tržišnim kretanjima, uvidjeli smo da u Hrvatskoj ne postoji moderna punionica te smo je odlučili sagraditi. Također je jedna od bitnih činjenica za kretanje u taj posao bila ta da smo već posjedovali slobodnu nekretninu adekvatnu za punionicu.

• S kakvim ste rezultatima završili prošlu godinu?
- Kao grupa smo ostvarili milijardu kuna prihoda iz osnovne aktivnosti, a dobit nakon oporezivanja je bila 22,2 milijuna kuna. U prihodima s 57 posto sudjeluje Roto-promet (veleprodaja, maloprodaja i punionica), a s 43 posto u prihodima grupe sudjeluju vinarije.

• Profitabilnost vam je još uvijek dosta niska, kada očekujete njen porast?
- Dobit je još niska jer mnogo ulažemo, iako kontinuirano raste. Već ove godine planiramo znatno veću dobit. Dosad smo imali na leđima vinske kuće u koje je trebalo jako mnogo ulagati. Danas je Roto-promet srednje zadužena kompanija, a da nije bilo akvizicija, bili bismo manje zaduženi i daleko profitabilniji, ali očekujemo da će se naša ulaganja dugoročno isplatiti.

• Koliki tržišni udio u vinima sada držite?
- U vinskom biznisu imamo tržišni udio od 21 posto. Iza nas su Agrokor, pa onda Badel 1862. Kada smo 1998. razmišljali hoćemo li ići u razvoj trgovine ili ćemo ući u proizvodnju, odluka je pala na ovo drugo. Ključno je bilo to što smo dobro poznavali gastro kanal, u kojem smo lideri i naš je posao dosta vezan uz restorane i hotele, gdje za naše klijente kreiramo i vinske karte. Prvu smo akviziciju napravili 2001. godine. Istravino je tada imalo prihod od 89 milijuna kuna i 330 zaposlenih, a prošle je godine ostvarilo 355 milijuna prihoda s 320 zaposlenih.

• Bilo je spekulacija o tome da razmišljate o fokusiranju samo na vinarstvo?
- Ne, takav scenarij za nas ne dolazi u obzir.

• Zašto ste prodali Lero Podravki i za koliko?
- Odlučili smo se potpuno riješiti bezalkoholnih pića i koncentrirati se samo na vinski biznis i jaka alkoholna pića u Istravinu. Budući da je Podravka kao proizvođač vode te naš dugogodišnji partner željela upotpuniti svoj asortiman sokovima, a nama je prodaja nudila veći fokus na našu glavnu proizvodnju, donijeli smo odluku o prodaji. Iznos za koji je prodan Lero poslovna je tajna, na koju smo se obvezali sukladno ugovoru o kupoprodaji.

• Planirate li ujediniti sve vinarije u jednu tvrtku?
- Ne, ostavljamo vinarske kompanije svaku za sebe. Svaka će graditi svoje brendove, jedino će distribucija uvijek biti jedna.

• Kakav vam je plan strateškog razvoja obje poluge - veleprodaje i vinarstva?
- Posebno ćemo se fokusirati na veleprodaju kao osnovnu djelatnost zbog predstojeće konsolidacije tržišta. Konsolidacijom će kroz idućih par godina doći i do veće profitabilnosti na tom tržištu. U vinarskom biznisu ćemo raditi samo na kvaliteti vina, povećavajući ponudu vrhunskih vina i autohtonih sorti, jer smatramo da će to biti presudno za opstanak nakon ulaska u EU. Uložit ćemo još u podizanje 50-100 hektara novih nasada u Istri te u odnos s kooperantima.

• Planirate li akvizicije u veleprodaji ili vinarstvu?
- Roto-promet je nedavno pripojio samoborske distributere Renato Commerce i ZD-usluge, a investirali smo i u novi distribucijski centar u Samoboru površine 4.100 četvornih metara. Imamo u planu preuzimanje još nekih manjih distributera u Zagrebu i okolici. U vinarstvu smo prošle godine pripojili podrum Ortonero, gdje radimo na razvoju visoko kvalitetnih vina Dajla i ne planiramo daljnje akvizicije jer želimo učvrstiti ovo što imamo i podići profitabilnost.

• Ulaze li i vaši najveći konkurenti Velpro i Metro sve više u HoReCa kanal?
- Ulaze i taj segment poprima sve veću važnost. Mi smo drukčiji jer imamo direktnu uslugu prema ugostiteljskim objektima.

• Koliko je HoReCa profitabilnija od maloprodaje?
- Bolja profitabilnost će najbolje doći do izražaja kad završi proces konsolidacije te kad se društva unutar Gastro Grupe kapitalno povežu. Danas Gastro Grupa na tri milijarde kuna prihoda ima oko 70 milijuna kuna dobiti, što je malo za tako veliki sustav, iako se mnogo investira.

• Najavili ste ozbiljne planove u povezivanju vinarskog biznisa i turističke ponude?
- Cijeli Iločki kraj razvijamo u turističko-ugostiteljskom smislu. Već je obnovljen Stari podrum, a obnavlja se i restoran s oko 300 mjesta u prizemlju dvorca Odeschalchi. U tijeku je sanacija 18 apartmana na razini četiri zvjezdice uz Iločki dvorac, s pogledom na Dunav. Najatraktivniji dio buduće turističke ponude je ladanjsko imanje na Principovcu, gdje će biti još šest apartmana s četiri zvjezdice. U Starom smo podrumu napravili kušaonicu vina i suvenirnicu te uredili ugostiteljske kapacitete za primanje većih turističkih grupa. Otvaranje planiramo za ovo ljeto.

• Koliko ste uložili u sve to?
- Ove godine ulažemo oko 30 milijuna kuna, a prošle smo uložili 15 milijuna. Cijeli projekt se kreće na razini oko 50 milijuna kuna.

• Planirate li sličan turistički projekt i na Jadranu?
- U Istri također pokrećemo takav projekt, a i u Dalmaciji ćemo, u Donjoj Bandi na Pelješcu, raditi istu stvar kao i u Iloku. No, riječ je o manjim investicijama.

• Koliko svojih vina plasirate u gastro, a koliko u maloprodajnom kanalu? Uvozite li nešto?
- 50 posto ide u gastro, a 50 posto u retail kanal. Uvozimo vina iz Čilea, koja predstavljaju najvišu svjetsku kvalitetu, tako da se s njima možemo uspoređivati i natjecati u kvaliteti vina.

• Imate li se nakon Makedonije plan proširiti i u neku drugu zemlju?
- Imali smo ponuda iz inozemstva za vinski biznis, ali nismo ocijenili da je vrijeme za prodaju. Sigurno je da će poveznica s jakim partnerima biti i budućnost kompanije. Što se tiče novih tržišta, pronašli smo distributere u Rusiji i radimo na ulasku na francusko tržište, a prisutni smo i širimo se u Njemačkoj, Austriji te našoj regiji.

• Povukli ste Istravino i Iločke podrume s burze. Planirate li ih vratiti?
- Povukli smo ih dok ih ne konsolidiramo. Planiramo ih ponovno vratiti, to će sigurno biti novi bitan trenutak u razvoju kompanije.

• Hoće li na burzu izaći svaka kompanija pojedinačno ili Roto-promet kao grupa?
- Pojedinačno Istravino, Iločki podrumi, ali i Roto-promet.

• U kojem razdoblju to planirate?
- Sigurno u iduće dvije godine. Sada smo završili konsolidaciju svih tvrtki, a u međuvremenu moramo povećati prodaju i profitabilnost.

• Kakva je danas vlasnička struktura Roto-prometa i koliki biste udio prepustili investitorima?
- Vlasnička struktura je podijeljena po pola između mog brata Krešimira i mene, a od 1998. je unutra i Marijo Primorac, koji je zbog zasluga na mjestu direktora prodaje dobio 10 posto udjela pa je danas struktura podijeljena na 45, 45 i 10 posto. U ovoj ranoj fazi te s obzirom na trenutačno stanje tržišta kapitala ne možemo još donijeti odluku o udjelima koje ćemo nuditi investitorima.

• Roto-promet je prava obiteljska kompanija, tko sve sudjeluje u upravljanju?
- Brat Krešimir vodi kompletnu logistiku, Marijo Primorac je odnedavno u Upravi za prodaju, supruga mi vodi financije, a moja su dužnost svi vanjski poslovi, podrumi i sve akvizicije. Za par godina planiram svoje mjesto prepustiti mlađim generacijama, koje već uvodimo u posao. Moj sin sada vodi novu punionicu piva, a i bratova djeca će se uključivati u posao.

• Što se tiče vašega poslovnog stila, može se čuti da ste vrlo blagi u naplati dugova, što se ne sviđa baš svima u vašoj kompaniji.
- Ne, nisam blag u naplati dugova, ali smatram da svojim dobrim poslovnim partnerima trebam nastojati pomoći ako se nađu u lošijoj poslovnoj situaciji. Mislim da je takav pristup korektan i da se ta korektnost u životu vraća. Suradnici me zbog toga u šali zovu Majka Tereza.

• U kojoj je sada fazi kapitalno povezivanje Gastro Grupe?
- Na skupštini je prihvaćeno da se ide u kapitalno povezivanje, neke članice razmišljaju pozitivno, a neke negativno. Određeni konsenzus je postignut, ali da bi se kapitalno povezivanje moglo provesti potrebne su još dvije-tri godine iako smo očekivali da će to ići daleko brže.

• Što su glavne teškoće? Procjene vrijednosti kompanija?
- Procjena je gotova i mislim da je bila dobra, ali neke članice nisu bile zadovoljne i tražile su da se napravi revizija. Da bi se u potpunosti proveo proces kapitalnog povezivanja, Grupa mora proći sve faze koje su potrebne kao priprema za takav zahvat. Cijela koncepcija Gastro Grupe je bila kako da mali postane veliki, ali 30-40 posto članica nije ispunilo osnovne ciljeve i parametre zacrtane petogodišnjim planom.

• Kolika su prepreka pojedine vlasničke ambicije?
- Kad stvarate neku kompaniju 15-20 godina, teško se toga odreći. Moram priznati da nisam takav, kada sam bio inicijator stvaranja Gastro Grupe, svoj sam udjel s 25-30 posto koliko sam trebao imati smanjio na svega osam posto da bi drugi dobili na važnosti i shvatili ozbiljnost projekta. Što danas znači moje ime ako kroz deset godina možete nestati s tržišta? No, nemamo svi istu percepciju.

• Što ćete učiniti ako ipak ne uspije kapitalno povezivanje? Jeste li razočarani razvojem događaja?
- Prevelik smo sustav i želimo dočekati tržište EU spremni. Stvarali smo Gastro Grupu, smatram da je to odličan projekt i danas gotovo institucija koja može funkcionirati i bez Roto-prometa. Koja će sutra biti situacija teško je reći, normalno da smo se iznenadili s projekcijom od dvije-tri godine jer smo očekivali završetak tog procesa još ove godine. Da su se članice povezale na lokalnoj razini, danas bi bilo daleko jednostavnije kapitalno povezivanje cijele Gastro Grupe.