Stopa zatezne kamate obračunavat će se polugodišnje

Kad trgovačko društvo isplaćuje kamate fizičkoj osobi, dužno je od ugovorene svote ustegnuti 35 posto po-reza na dohodak i pripadajuću svotu prireza, a tek zatim isplaćuje neto iznos

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Do 31. prosinca 2007. stopa zatezne kamate bila je propisana Zakonom o kamatama i iznosila je 15 posto na godinu. Ta se stopa primjenjuje još od 1. srpnja 2002., a od 1. siječnja 2008. se mijenja. Počevši od nove godine, stopa zakonskih zateznih kamata za svako će se tekuće polugodište određivati u visini eskontne sto-pe Hrvatske narodne banke koja je bila na snazi zadnjeg dana prethodnog polugodišta, uvećane za osam postotnih poena. Prema najnovijim odlukama Hrvatske narodne banke o visini eskontne stope, u prvom po-lugodištu 2008. zatezne će kamate u odnosima između pravnih i fizičkih osoba iznositi 14 posto, a u odno-sima između pravnih osoba i u odnosima između pravnih osoba i osoba javnog prava iznosit će 17 posto.

U vezi s metodom obračuna zateznih kamata i nakon 1. siječnja 2008. zatezne se kamate obračunavaju jed-nostavnim kamatnim računom. Neovisno o razdoblju za koje se izračunava svota kamata, dulje ili kraće od godinu dana, primjenjuje se jednostavni kamatni račun. I u slučaju kad je razdoblje dugovanja dulje od go-dinu dana, kamate se ne pribrajaju glavnici radi obračuna kamate za iduće kalendarsko razdoblje. Zatezne kamate ne podliježu oporezivanju porezom na dodanu vrijednost, a oporezivanju ne podliježu ni troškovi opomene, ako ih vjerovnik zaračunava dužniku. Pravilo je da su zatezne kamate priznati rashod poduzetniku dužniku i umanjuju mu osnovicu za plaćanje poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit. Ovo pravilo ima iznimaka.

Zatezne kamate za neisplaćenu plaću

Zatezne kamate na nepravodobno plaćene javne prihode nisu porezno priznati rashod obrtniku i drugim fi-zičkim osobama koje vode poslovne knjige prema Zakonu o porezu na dohodak. Kamate koje obrtnik zbog zakašnjenja u podmirivanju obveza plati dobavljaču, porezno su priznati izdatak, ali zatezne kamate koje plati zbog zakašnjenja u podmirivanju obveze za poreze i doprinose ne smatraju se poslovnim izdatkom i obrtniku ne umanjuju osnovicu za oporezivanje dohotka. U sustavu poreza na dohodak propisano je i posebno određenje za zatezne kamate koje poslodavci isplaćuju svojim radnicima. Pravilo je da se plaćanje zateznih kamata na nepravodobno isplaćene plaće oporezuje jednako kao i plaća, a samo se na zatezne kamate koje se radnicima isplaćuju po sudskoj presudi i nagodbi sklopljenoj tijekom sudskog postupka, ne plaća porez na dohodak. Ako se zatezne kamate isplaćuju radni-cima i bivšim radnicima na temelju izvansudske nagodbe ili po nekoj drugoj osnovi, u poreznom se smislu smatraju isplatom plaće i podliježu plaćanju poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja, jednako kao i sama plaća.

Ugovorne kamate vezane uz zatezne

Ugovorne kamate su one koje se u pravilu ugovaraju kao cijena korištenja kredita i pozajmica. Do kraja 2007. najviša dopuštena stopa ugovornih kamata za novčane obveze pravnih osoba iznosila je 17 posto, a najviša dopuštena ugovorna kamata u novčanim obvezama fizičkih osoba prema pravnim sobama iznosila je 19 posto godišnje. I ta se regulativa mijenja od 1. siječnja 2008. na način da najviša dopuštena stopa ugo-vornih kamata između osoba od kojih je barem jedna trgovac, ne može biti viša od stope zateznih kamata koje su bile na snazi na dan sklapanja ugovora, odnosno, za ugovore s promjenljivom kamatom, na dan promjene zatezne kamate. Ako su obje ugovorne osobe trgovci, najviša ugovorna kamata može biti 50 posto veća od stope zateznih kamata. Pojam trgovac odnosi se na pravne i fizičke osobe na koje se primjenjuje trgovačko pravo (trgovačka društva, banke, društva osiguranja, zadruge, obrtnici).

Porezno određenje ugovornih kamata u sustavu poreza na dodanu vrijednost primarno ovisi o tome koji je subjekt obavio uslugu kreditiranja. Ako je uslugu kreditiranja obavila banka, društvo osiguranja ili bilo koja institucija koja prema čl. 11. Zakona o porezu na dodanu vrijednost obavlja usluge koje su oslobođene PDV-a, ni kamate kao cijena usluge kreditiranja, ne podliježu oporezivanju PDV-om, neovisno o visini ugovorene kamatne stope. No, ako uslugu kreditiranja obavlja poduzetnik koji je obveznik PDV-a, dužan je na obavlje-nu uslugu kreditiranja zaračunati PDV po stopi od 22 posto.

Prihod od kamata i porez na dohodak

Za fizičku osobu koja ostvari prihod od kamata obveza plaćanja poreza na dohodak primarno ovisi o tome je li riječ o kamatama na štedne uloge u bankama i drugim financijskim institucijama ili o kamatama ostvare-nima po nekoj drugoj osnovi. Na kamate koje su prihod od štednih uloga u bankama, štedionicama i drugim financijskim institucijama ne plaća se porez na dohodak, neovisno o svoti ostvarenog primitka. Čak se ni fizičkim osobama koje vode poslovne knjige kamate na sredstva po viđenju, koje im doznačuje poslovna banka, ne uključuju u primitke.
Ako su kamate ostvarene kao primitak za danu novčanu pozajmicu, fizička osoba dužna je platiti porez na dohodak od kapitala po stopi od 35 posto i možebitni prirez. Porezna obveza se obračunava kao porez po odbitku, u trenutku isplate kamata. Na primjer, kad trgovačko društvo isplaćuje kamate fizičkoj osobi, dužno je od ugovorene svote ustegnuti 35 posto poreza na dohodak i pripadajuću svotu prireza, a tek nakon ustege poreza, neto iznos dohotka isplatiti izravno fizičkoj osobi.

U slučaju kad ugovorne kamate naplaćuje, odnosno plaća fizička osoba, obveznik poreza na dohodak koja vodi poslovne knjige, riječ je o kamatama koje se oporezuju kao dohodak od samostalne djelatnosti. Fizičkoj osobi, korisniku pozajmice, ugovorene kamate su izdatak poslovanja u trenutku plaćanja, a fizičkoj osobi koja naplaćuje kamate, primitak iz poslovnog odnosa. U oba slučaja, ugovorene i plaćene kamate utječu na osnovicu za oporezivanje porezom na dohodak od samostalne djelatnosti.