T-Com uspio riješiti problem golemih telefonskih računa

Zahvaljujući ideji Gorana Krajnovića, T-Comovi su stručnjaci uspjeli vrlo učinkovito zaštititi korisnike od visokih računa koje prouzrokuju dialeri

Piše: Igor Škevin
Foto: Dražen Lapić

Broj koji ste birali obuhvaćen je besplatnom T-Comovom zaštitom međunarodnih poziva koja vas štiti od neželjenih visokih troškova. Nakon zvučnog signala unesite sljedeći četveroznamenkasti PIN: šest, tri, dva, osam; kad začujete tu naizgled krajnje jednostavnu poruku s govornog automata, to vjerojatno znači da se u vaše računalo naselio dialer, zloćudni program koji preusmjerava modem PC-ja, zbog čega se on na internet spaja preko telefonskog broja u inozemstvu. No ta poruka znači i da je T-Com prvi u Europi tako elegantno ali vrlo učinkovito zaštitio svoje korisnike od visokih računa koje prouzrokuju dialeri. Premda je to prilično revolucionarna ideja, do njezina ostvarenja nije došlo nimalo jednostavno, kažu u T-Comu. A kao i svaka velika ideja, pojavila se slučajno, dok se Goran Krajnović iz T-Coma svađao na internetskom usenetu.

Jednostavno rješenje

Naime, Krajnović, pomoćnik direktora T-Comova Sektora za profesionalne usluge i poslovna rješenja za IP, napisao je, odgovarajući na prilično nerealan post, 'da im (korisnicima, nap. a.) iz telefona iskoči zastavica s natpisom ‘Pazi - ovaj te poziv košta!’ svaki put kada dignu slušalicu'. Danas Krajnović priznaje da mu je tada sinula ideja s govornim automatom, da ju je razradio, ali i da je mnoštvo stručnjaka iz T-Coma uložilo mnogo rada u njezino ostvarenje.
Unatoč Krajnovićevoj skromnosti, činjenica je da je njegova ideja doista revolucionarna jer zasad, prema izvještaju Cullen Internationala, sličan način borbe protiv dialera ima jedino Danska, što je začuđujuće s obzirom na razmjere štete koje takvi programi nanose korisnicima diljem svijeta.

Dialeri su u nas došli u središte pozornosti javnosti prije dvije-tri godine, kad je zaraza računala korisnika interneta tom vrstom malwarea izazvala epidemiju visokih telefonskih računa na kojima su, kao najskuplje stavke, stajali brojevi sa Solomonskih otoka, Belizea i sličnih država. Krajnoviećva je ideja, danas potpuno u funkciji, govorni automat koji se javlja kada modem odabere broj na crnoj listi. Automat vas upozorava da ste birali problematični broj te da birate brojeve koje će vam on izgovoriti kako biste ostvarili poziv. Zatim vam kaže niz od četiri slučajno odabrana broja. Ne ukucate li ih, poziv se prekida bez troška.

- Dialer, budući da je program na PC-ju, ne može čuti koji je broj 'izgovorio' automat putem telefonske linije, to može samo čovjek koji baš želi ostvariti poziv. Na taj smo način korisnike zaštitili od neželjenih poziva, ali smo im istodobno pružili potpunu mogućnost komunikacije ne ometajući njihove željene pozive. Da smo jednostavno posve zabranili pozive u određene zemlje, sigurno bismo imali i nezadovoljnih korisnika, a ovim su rješenjem svi zadovoljni - objašnjava Krajnović srž svoje ideje i dodaje da je njemu samo sinula, a da je mnoštvo ljudi iz T-Coma zaslužno za njezino ostvarenje. A da je uopće bio menadžer tog projekta, skromno je objasnio Krajnović, 'krivo' je nagovaranje direktora njegova sektora, inženjera Nikice Škunce. Ističe da im je problem bio kako aktivirati govorni automat prije početka naplate poziva, kako 'natjerati' telefonsku centralu da primi i 'razumije' brojeve u tih trideset sekundi a da sve bude besplatno za korisnika.

- Rješenje nije bilo jednostavno, problem je bio i to da se svima aktivira bez obzira na sasvim različite telefonske centrale, ali su naši stručnjaci uspjeli postići da poziv koji korisnik nije odobrio stoji nula kuna te da sve radi i za pulsno biranje - kazao nam je Krajnović i dodao da su uspjeli riješiti i problem slanja telefaksom i modemom na problematičan broj tako da se nakon PIN-a odabere šestica pa centrala dopusti spajanje tijekom sljedećih 10 minuta, nakon kojih je korisnik opet zaštićen.

Dvojbe i pravne začkoljice

Zaštita od dialera postoji već godinama, ali ju je dosad provodio program koji je zabranjivao ili upozoravao korisnika na promjenu broja za spajanje na internet, a korisnik ga je trebao sam instalirati na svoje računalo.
- Antidialer kao program funkcionira besprijekorno, ali samo ako ste ga instalirali na računalo - oni kojima najviše treba, nemaju ga niti znaju da ga treba instalirati, a upravo oni najčešće pokupe dialere - izjavio je Krajnović i objasnio da je taj način pozivanja sumnjivih brojeva aktiviran svim korisnicima upravo zato da se ne bi ponavila situacija od Božića 2005., kad su mnogi dobili SMS o nagradi od 5.000 kuna koje su trebali dobiti nazovu li broj u inozemstvu.

- T-Com je 2005. godine izradio, počevši od nule, svoj program za zaštitu od dialera jer smo procijenili da je jeftinije napraviti sve ispočetka nego lokalizirati program koji Deutsche Telekom daje svojim korisnicima, ali kao dio sigurnosnog paketa koji se naplaćuje. Taj naš program je besplatan, još je dostupan i vrlo popularan, a za njega su zainteresirani i neki drugi telekomi u regiji - kaže Krajnović te objašnjava pravne začkoljice i dvojbe u vezi sa sadašnjim rješenjem koje se i ne mora instalirati. Naime, neke države problem dialera rješavaju tako da njihov regulator (u Hrvatskoj to radi Hrvatska agencija za telekomunikacije - HAT) objavljuje crne liste sumnjivih brojeva, kako onih koje koriste dialeri, tako i onih za seksifone, čije pozivanje potom telekomi zabranjuju, kao što to u nas čine alternativni telefonski operatori. Ponegdje, kao što je slučaj u Irskoj, na crnim su listama cijele države, pa korisnik mora regulatoru podnijeti pismenu molbu za dopuštenje pozivanja rodbine u Belizeu ili nekog pornografskog sajta.

Odjel za borbu protiv prijevara

Antidialerski alat puni se, dakle, brojevima s crne liste HAT-a, ali i brojevima koje prikupi jedan sektor unutar T-Coma, zadužen za borbu protiv raznih oblika prijevara, u svojim statistikama, kad mu one pokažu da odjednom jako mnogo ljudi zove, primjerice, Burkinu Faso, govori Krajnović, te pojašnjava da i taj dio T-Coma svoje podatke šalje HAT-u koji ih, pak, uvrštava u svoje liste.
- Izazov je bio kako naći mehanizam da korisnik može zvati neki čudan broj a da nije posrijedi apriorna zabrana - kaže Krajnović.
- Prema zakonu ne smijete aktivirati uslugu ako je korisnik ne traži, čak i ako je besplatna. Kad smo uvodili zaštitu od virusa i spama, neželjene elektroničke pošte, nismo te programe mogli automatski aktivirati svim korisnicima bez njihove dozvole pa smo im poslali poruke elektroničke pošte s linkovima za aktivaciju. S obzirom na to da ta zaštita samo mijenja tehnički način uspostave poziva, zapravo nije nova usluga pa smo je mogli aktivirati svim T-Comovim korisnicima, i to je najveći uspjeh - kaže Krajnović i dodaje da su korisnicima pružili i mogućnost da taj servis otkažu. A otkazalo ga je svega - pedeset.