Umjesto dvije stare, jedna ili dvije nove burze

Nikada nije napravljena analiza o koristima ili slabostima postojanja jedne ili dvije burze. Koristi je lakše sagledati, jer bi spojene burze imale manje troškove i bolji prikaz tržišne kapitalizacije i likvidnosti

Inicijatori treće burze ne odustaju od nauma, ali se slažu da dvije burze nisu potrebne i spremni su na odustajanje ako se dvije burze spoje prema njihovom glavnom zahtjevu: odvojiti dioničarstvo od  članstva na burzi

Piše: Lidija Kiseljak
[email protected]

Nadzorni odbori Zagrebačke i Varaždinske burze održat će svoje sjednice ovaj tjedan kako bi predložili sazivanje skupština i ubrzali proces spajanja dviju burzi. Skupštine će, prema najavama predsjednika NO-a Zagrebačke i Varaždinske burze Damira Skansija i Denisa Fudurića, biti sazvane u najkraćem zakonskom vremenu. Spajanjem burzi završila bi se jedna od sigurno najduljih priča na tržištu kapitala - priča koja se odnosi na njegove vlasnike, odnosno brokere.
Jer u ranijim 'pričama', odnosno zahtjevima u kojima su se primjerice borili ispred države da uvrste svoje vrijednosne papire na burzu, brokeri su zastupali zajednička stajališta. No, sada je došlo na vidjelo da su se interesi brokera i ranije mimoilazili. Jer brokerima s manjom trgovinom nikad nije bio prioritet razviti burzu, što su željeli veliki igrači. I upravo je taj razlog postao osnovni zbog kojeg su se 'veliki' okupili i inicirali osnivanje nove burze. A ta je inicijativa izazvala izraženije nesuglasice, nepovjerenje, kritike, pa čak i optužbe među brokerima na tržištu.

Zbunjenost na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi

Takva atmosfera bila je vidljiva i na prošlotjednoj konferenciji Varaždinske burze. Više kao da nikome nije jasno što u stvari tko hoće i skrivaju li se ipak neki skriveni interesi među inicijatorima za osnivanje treće burze. Primjerice, žele li inicijatori, među kojima je najveći dio njih u vlasništvu stranih banaka, zavladati domaćem tržištem kapitala.

Postoje i nejasnoće. Hoće li se ideja o trećoj burzi zaboraviti ako se Zagrebačka i Varaždinska burza spoje, hoće li ona ipak proraditi ili će se, pak, pripojiti novoosnovanoj spojenoj burzi. Potpunu nejasnoću podcrtao je predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol zamjerivši na prošlotjednoj burzovnoj konferenciji neefikasnost u radu burzi i sporost u vezi spajanja te dajući potpunu potporu trećoj burzi. Pri tome stajalištu ostaje, jer vjerojatno je u nekoliko mjeseci otkako je na čelu Hanfe prošao previše sitnih igrica i lobiranja vezanih za burzu. Tako, primjerice, više i nije tajna da su ostavkom direktora Zagrebačke burze Marinka Papuge počele 'prijetnje' da bi Zagrebačka burza mogla obustaviti rad.
- Burza je samo trgovačka platforma, pa je smiješno raspravljati o obustavi rada zbog ostavki nekih ljudi. Hoće li se te dvije burze spojiti ili ne i hoćemo li imati dvije ili tri burze Hanfi nije bitno. Najvažnije je - kaže Samodol - da se zaboravi egoizam i amaterizam pojedinaca te da se, ako se ide na spajanje burzi, ne zanemare interesi velikih brokerskih kuća, odnosno 12 inicijatora za osnivanje treće burze.
Ako se i ne spoje burze, a iznova zanemare interesi najvećih, jer oni su i najveći dioničari obje burze i imaju interes burzu razvijati, tada Hanfa daje potporu osnivanju nove treće burze. A potpora će se podebljati nalogom Vladi da prebaci državne vrijednosne papire na novu burzu.
Nakon što je Samodol potporu dao trećoj burzi još na prošlotjednoj konferenciji, zamjerivši sporost u vezi spajanja dviju burzi, i predstavnici dviju burzi ostali su zbunjeni. Jer priprema spajanja je gotova, ali čekala se samo povratna informacija i uputa Hanfe u vezi nejasnoća vezanih za Zakon o trgovačkim društvima, u dijelu koji se odnosi na spajanje. S obzirom na to da im je glasno na konferenciji rečeno da ne moraju ništa čekati, burze su požurile okupiti nadzorne odbore, a kako bi mogle i ubrzati održavanje skupština, na kojima bi se spajanje trebalo potvrditi. Nova spojena burza trebala bi se, prema najavama, zvati Hrvatska burza, gotovo sigurno sa sjedištem u Zagrebu, ali za sada bez utvrđenoga trgovinskog sustava. Prema informacijama, Hanfa će također dati mišljenje čiji bi se trgovinski sustav na spojenoj burzi koristio, jer trenutačno, kažu, obje imaju prednosti i nedostataka. Prema obavljenoj anketi među brokerima, veći dio njih boljim rješenjem smatra softver Varaždinske burze.

Dioničari većim dijelom isti na obje burze

- Inicijatori osnivanje treće, potpuno nove burze, ne odustaju i od svog nauma, ali isto tako se slažu da nam dvije burze nisu potrebne te su spremni i na odustajanje ideje o trećoj burzi ako se dvije postojeće spoje prema njihovim zahtjevima. A glavni je zahtjev - odvojiti dioničarstvo od članstva na burzi - kaže voditelj radne grupe za osnivanje treće burze Roberto Motušić.
- Želimo burzu na kojoj će njezini dioničari imati jednak cilj - razvoj burze. A trenutačno manje brokerske kuće koje su dioničari burze takav interes ne pokazuju. I zato se razvoj koči, s obzirom na to da mali i veliki imaju ravnopravan odnos u odlučivanju. Također, priča o spajanju dviju burzi traje predugo, pa se i na taj način razvoj usporava - tvrdnje su inicijatora osnivanja treće burze. Sve te tvrdnje podržava i Hanfa.
Pomak se ne može napraviti niti na jednoj burzi jer su dioničari najvećim djelom isti na obje burze. Zato je upravo inicijativa za osnivanje treće burze bila s namjerom da dioničari budu veliki, odnosno njih 12 koji iniciraju njeno osnivanje.
- Ako se spoje Zagrebačka i Varaždinska burza, odustajemo od ideje osnivanja treće burze - kaže Motušić.
- No, očekujemo - kaže Ratko Bajakić ispred ICF-a, jedne od investicijskih kuća među 12 inicijatora - da se u tom slučaju dioničari manjih brokerskih kuća povuku iz vlasništva jedne spojene burze.
- Naime, uskoro će prema uputama EU temeljni kapital za osnivanje burze biti 5 milijuna eura. Trenutačno bi dvije burze kad se spoje imale oko 15 milijuna kuna, odnosno oko 25 milijuna kuna bi im još nedostajalo. U dokapitalizaciji će sigurno moći samo sudjelovati veliki igrači, pa su želje da mali prodaju svoje sadašnje dionice, odnosno da se povuku iz vlasništva burze. Dodatno bi mali na takav potez mogli biti prisiljeni, jer će prema direktivama EU trebati i povećati temeljni kapital brokerskih kuća. Zbog toga se može očekivati da će se i broj brokerskih kuća na tržištu smanjiti, jer ionako bi broj od njih 20 bio optimalniji, a ne 50 koliko ih ima sada - kaže Bajakić.
- S obzirom na to da je praksa EU da u vlasništvu burze budu ne samo brokerske kuće, takvo se što može očekivati i kod nas. Ne bismo imali ništa protiv da jednoga dana vlasnici burze budu izdavatelji vrijednosnih papira ili banke - dodaje Motušić.
- Želja da se mali brokeri izdvoje iz vlasništva jedino je u cilju razvoja burze, koja bi trebala postati glavni 'izvoznik ideja' u regiji - kaže Bajakić.

Spekulacije o interesima stranih banaka

Od 12 inicijatora za treću burzu, šest je u vlasništvu banaka koje imaju stranog vlasnika, jedan je u vlasništvu domaće banke te je pet domaćih brokerskih kuća. Šest jakih banaka pod kontrolom stranaca bio je dovoljan povod za tvrdnju pojedinaca da strane banke preko svojih brokerskih kuća žele zavladati i domaćim tržištem kapitala.
- Njih je šest, dok je ostalih šest u domaćim rukama, pa zato ta tvrdnja nikako ne može biti istinita - kaže član Uprave Intercapitala Danijel Nevidal.
Intercapital je inače domaća investicijska kuća, a uz brokersku kuću Hrvatske poštanske banke, ICF, Auctor, To One i Fimu među šest je brokerskih kuća koje su u domaćem vlasništvu, a koje podupiru osnivanje nove burze ako se Zagrebačka i Varaždinska ne spoje i ako se interesi u cilju razvoja burze ne postignu. Inicijatori treće burze žele razviti, osim trgovine vrijednosnim papirima, i trgovinu derivatima. Predstavnici Varaždinske burze podsjećaju da su prije par godina s istom idejom izašli pred Komisiju, ali su odbijeni. Na Zagrebačkoj burzi, pak, podsjećaju da su potpisivanjem sporazuma prošle godine s Bečkom burzom imali tu namjeru, ali je dogovoreno da se to stopira dok se ne završi spajanje Zagrebačke i Varaždinske burze. Neki su brokeri mišljenja da je domaće tržište nedovoljno razvijeno za trgovinu derivatima.
- OTC tržište derivata u našoj zemlji već postoji u nekim drugim segmentima kapitala. Sama veličina nije preduvjet za razvoj, nego znanje i sposobnost kreiranja prikladnih instrumenata, kao i postojanje trgovinske platforme koja može podržati trgovanje takvim instrumentima - kaže Motušić.

Dokaz razvijenosti domaćeg tržišta kapitala

Predsjednik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Samodol rekao je da je inicijativa za osnivanje nove burze koju je pokrenulo 12 najvećih trgovaca vrijednosnim papirima dokaz razvijenosti domaćeg tržišta kapitala. Istina je da su mnogi već zasitni priča o potrebnom spajanju burzi, pa odugovlačenju tog postupka, ali koji su samo stopirale Uprave, odnosno NO-i izabrani od Uprave, te da nije prihvatljiv zastoj na tržištu u vrijeme kada imamo priliku da se u regiji pokažemo i zaustavimo ulagače kod nas. No, kad predsjednik Hanfe daje potporu i trećoj burzi, vraća se sve na početak i postavlja pitanje je li i spajanje ovih dviju burzi potrebno ako postoje razmišljanja da mogu opstati na tržištu i tri burze. Nikada nije, naime, napravljena stručna analiza o koristima ili slabostima postojanja jedne ili dvije burze. Koristi je možda lakše sagledati, jer, kako kažu inicijatori spajanja burzi, spojene bi burze imale manje troškove i bolji prikaz tržišne kapitalizacije i likvidnosti. Osim toga, direktiva EU uskoro će propisati minimalni temeljni kapital za burzu od 5 milijuna eura. Zagrebačka s 11 i Varaždinska s 4 milijuna kuna trenutačno imaju oko 2 milijuna eura temeljnoga kapitala te bi dokapitalizacija u svakom slučaju bila jedonstavnija. Ujedno, i treća burza, ako proradi, morat će prikupiti taj novac, ali s obzirom na to da je riječ o velikim brokerskim kućama iza kojih velikim djelom stoje velike banke to im ne bi trebalo predstavljati problem. Jedini će im problem biti vrijeme, najmanje šest mjeseci da uspostave trgovinu. No da neće imati čime trgovati, kako im mnogi prebacuju, ne stoji, jer, kažu inicijatori treće burze, najveći dio trgovine velikih izdavatelja ide preko njih. Nadalje, bojazan je brokera izvan 12 inicijatora da bi na trećoj burzi oni kao članovi mogli imati drukčije uvjete od vlasnika, odnosno visinu provizije.
- To je nemoguće - kaže Motušić - jer postoji pravilnik o proviziji, koji je jednak za sve.

• 12 inicijatora treće burze

  Auctor
  Erste&Steiermarkische banka
  Fima
  HPB
  HVB Splitska banka
  Hypo Alpe Adria Bank
  ICF
  Intercapital
  Privredna banka Zagreb
  RBA
  To One
  Zagrebačka banka

• Nužna dokapitalizacija

  5 milijuna eura
  temeljni kapital za osnivanje burze prema direktivama EU

  25 milijuna kuna
  nedostaje postojeÊim spojenim burzama da ispune direktive EU