Uplatna mjesta izlaze iz Lutrije
Zemlje EU nemaju nijednog zaposlenog u svojoj lutriji, nego sve obavljaju preko outsorcinga, odnosno sklopljenog ugovora o poslovnoj suradnji s drugim subjektima na osnovi kojega oni dobivaju određenu proviziju. To je i naš dugoročni cilj iako smo svjesni da prodavač zbog stimulacije može ostvariti veći promet
Razgovarala: Lidija Kiseljak
[email protected]
Foto: Željko Jelenski
Gotovo je dvije godine na čelu Hrvatske Lutrije Vesna Bakran koja je uspjela pospješiti i proširiti poslovanje bez obzira na veće troškove nastale, primjerice, vraćanjem na posao zaposlenika kojima je prethodna Uprava dala otkaz. Prvi put sa zaposlenicima je potpisan kolektivni ugovor. Na osnovi njega je, primjerice, plaća prodavača oko 3.700 kuna, što znatno odstupa od plaće trgovaca na prodajnim mjestima drugih tvrtki. Ovih dana isplaćena im je i božićnica od solidnih 1.200 kuna. Vesna Bakran naslijedila je i niz sudskih sporova od kojih je najteži onaj s austrijskom tvrtkom Adria. Ostvarena dobit Hrvatske Lutrije u prošloj je godini bila 49 milijuna kuna, a rezultati poslovanja za ovu godinu pokazuju da će ovogodišnja biti i veća. Prošle godine HL je pokrenuo igre na sreću klađenja u kojima, bez obzira na zakasnjeli ulazak na tržište klađenja, ostvaruje dobre rezultate.
* Što je najviše utjecalo na tako dobre poslovne rezultate u prošloj i ovoj godini? Koliko je to u brojkama i kolikim ste iznosom napunili državni proračun? Koliko je dobrim rezultatima pridonijelo uvođenje igara na sreću klađenja?
- Na temelju dobrih rezultata poslovanja u prošloj godini državni smo proračun napunili s 213,9 milijuna kuna, odnosno 14,7 posto većim iznosom nego 2003. godine. Ukupni ostvareni promet i prihodi od igara na sreću i prodaje roba Hrvatske lutrije u prošloj su godini bili 2,11 posto veći nego 2003. godine, što je 743,9 milijuna kuna. Promet u prošloj godini manji je za jedan postotni bod od onoga u 2003., ali razlog su tomu visoki iznosi jack-pota prije dvije godine koji su promet automatski povećali. Za 20 posto u odnosu na 2003. godinu povećan je promet instant lutrije, a za čak 118 posto prodaja prigodnih lutrija, u prvome redu božićne instant plus lutrije. U jedanaest ovogodišnjih mjeseci bilježimo 14,2 posto veći promet u odnosu na isto razdoblje lani. On iznosi 760,6 milijuna kuna te imamo 8 posto veće prihode. Sredinom prošle godine ušli smo na tržište igara na sreću klađenja, u početku eksperimentalno na 50 prodajnih mjesta. U devet ovogodišnjih mjeseci promet od klađenja veći je 16,5 posto od plana pa je ono sada na trećem mjestu po ostvarenom prometu među igrama koje priređujemo. Prvo mjesto drže lutrijske igre, a drugo automati. Igre na sreću u casinima i na automatima tijekom 2004. godine imale su 1 posto manji promet nego 2003. godine, no ove godine već bilježe rast od 21 posto u odnosu na prošlu godinu. Prošle godine smanjili smo rashode u odnosu na godinu prije za 5 posto, a ostvarena je dobit poslije oporezivanja povećana za 20 posto.
*Na osnovi već sada vidljivih boljih rezultata za ovu godinu državni proračun opet može očekivati dobre prihode. Koliki dio dobiva država, a koliko se daje za humanitarne svrhe i koje?
- Nakon što se prihodi od igara na sreću HL-a prenesu u državni proračun, 50 posto tog iznosa u proračunu i ostaje, a drugi je dio namijenjen za humanitarne svrhe. Raspodjela za humanitarne svrhe različita je svake godine, a utvrđuje se Vladinom Uredbom. Komu ćemo sljedeće godine dodijeliti polovicu prihoda, još nismo odredili, no, primjerice, ove su godine među korisnicima bili programi koji promiču razvoj sporta, koji pridonose borbi protiv droga i drugih oblika ovisnosti, programi koji se bave humanitarnom i socijalnom djelatnošću i slično. No i mimo onoga što je propisano zakonom često se uključujemo u humanitarne akcije. Tako smo, primjerice, ovih dana Ličko-senjskoj županiji darovali mobilni mamograf.
Planiramo biti među prve tri kladionice
* Kako komentirate optužbe drugih sportskih kladionica da ste vi krivi za teško stanje na tržištu kladionica zbog nelojalne konkurencije jer se ne bavite samo igrama klađenja. Mislite li da na domaćem tržištu ima previše kladionica i kolik je njihov broj u drugim zemljama?
- Mislim da nije točno da smo mi krivi za stanje na tržištu klađenja. Svi smo u istoj poziciji. Mi smo bili i u težoj jer smo se igrama na sreću klađenja počeli baviti tek sredinom prošle godine, kada je to tržište već bilo razvijeno. No već su tada mnoge kladionice bile u gubicima. Naša je prednost ipak u tome što naš prodavač uz prodaju svih ostalih igara obavlja i onu klađenja. Odnosno, HL mogući minus u poslovanju u nekom mjesecu od igara klađenja može pokriti prihodima od ostalih igara, što ostale kladionice, kojima je to jedina igra na sreću, ne mogu. U sljedeće tri godine planiramo biti među prve tri kladionice na tržištu. Osobno smatram da je HL i prije trebao organizirati igre klađenja zbog dinamičnosti te igre. Mislim da u Hrvatskoj ima prostora za više kladionica. Konkurencija nas tjera da poboljšavamo uslugu i ona će u konačnici odrediti broj onih koji će na tržištu opstati, no ja ne mogu procijeniti koliko će to kladionica biti. Slovenija, primjerice, ima samo jednu kladionicu.
* Koliko prodajnih mjesta trenutačno imate i s koliko poslovnih subjekata surađujete? Kakvi su planovi širenja?
- Ukupno imamo 2.103 prodajna mjesta, a do kraja godine taj bi se broj trebao povećati na 2.196. Hrvatska Lutrija trenutačno prima uplate na 850 on-line terminala na svojim prodajnim mjestima ili onima ostvarenima poslovnom suradnjom. Do kraja ove godine taj bi se broj trebao povećati na 943 on-line terminala. Tijekom sljedeće dvije godine planiramo primati uplate na 1.500 on-line terminala. Na 413 prodajnih mjesta primamo uplate za klađenje pa smo na tržištu kladionica vodeći prema broju otvorenih uplatnih mjesta. Do kraja ove godine taj bi se broj trebao povećati na 430, a do kraja sljedeće godine na 500 prodajnih mjesta na kojima će se moći odigrati igra klađenja. Cilj nam je omogućiti primanje uplata za klađenje na svim prodajnim mjestima HL-a koja su opskrbljena on-line terminalima i na uplatnim mjestima otvorenima na temelju poslovne suradnje koja ispunjavaju uvjete predviđene zakonom. Imamo i 1.253 off-line prodajna mjesta na kojima se prodaju srećke kod pet poslovnih subjekata. Slovenija, ali ni ostale zemlje EU nemaju nijednog zaposlenog u svojoj lutriji nego sve obavljaju preko outsorcinga, odnosno sklopljenog ugovora o poslovnoj suradnji s drugim poslovnim subjektima na osnovi kojega ti subjekti dobivaju određenu proviziju. To je i naš dugoročni cilj, zbog nižih troškova, iako smo svjesni da prodavač zbog stimulacije može ostvariti veći promet. Što se tiče igara na automatima i u casinama, opredijelili smo se za rast kvalitete usluge u postojećim objektima, a ne za rast broja mjesta. Zato razvijamo novi brand ‡ HL club koji će se odlikovati ugodnim prostorom, klupskom atmosferom i mogućnošću da uz igre na automatima igrači odigraju i ostale igre iz ponude Hrvatske Lutrije. Ove su nam godine velik promet donijeli casino i automati na brodu Nina u Rijeci.
* Zbog sve većeg utjecaja na tržištu klađenja ove ste godine dobili ponudu za kupnju Prve sportske kladionice? Ona nije prihvaćena. Zašto? Razmišljate li uopće o preuzimanju nekih kladionica ako se za to pruži prilika?
- O ponudi za kupnju Prve sportske kladionice nismo nikada raspravljali na NO-u ili Skupštini. Mislim da imamo dovoljno vlastitoga potencijala pa nam zato širenje preuzimanjem drugih kladionica nije potrebno. Imamo dovoljno svojih prodajnih mjesta, a istodobno proširujemo poslovnu suradnju s tvrtkama na čijim će se mjestima moći primati uplate za igre klađenja. Takve smo ugovore sklopili sa stotinjak pravnih osoba. Među važnijima su Hrvatska pošta, Tisak, Duhan te niz trgovačkih lanaca. Uvodimo praćenje rezultata izvlačenja uživo na stranicama teleteksta HL-a, a igračima smo omogućili i ispisivanje listića na našoj internetskoj stranici. Zbog rasta kriminala, među ostalim i u kladionicama, svoja smo prodajna mjesta osigurali videonadzorom. Broj je kamera i veći od zakonom propisanog, a imamo i alarmne sustave.
* Ove ste godine u poslovanje uveli niz novina koje su pridonijele poboljšanju kvalitete usluga. O kojim je novinama riječ?
- To su, primjerice, dva izvlačenja tjedno u igri Loto 7/39, brže informiranje igrača o rezultatima igre, uvođenje igre Bingo plus, primanje uplate pomoćnih listića igre TV Bingo skeniranjem, uvođenje igara preko SMS-a, unapređenje informatičke podrške i sl.
* Naslijedili ste i niz neriješenih sudskih sporova, i radnih i onih proizašlih iz ugovora o poslovnoj suradnji. Najveći je onaj s austrijskom tvrtkom Adria. U kojoj je fazi rješavanje toga spora i koliko će on stajati?
- Taj spor stoji 35 milijuna kuna, a taj je iznos već izdvojen na našem posebnom računu. Spor je star već 12 godina, otkad je HL prekinuo ugovor o poslovnoj suradnji s austrijskom tvrtkom Adria Beteiligungs, na osnovi čega su Austrijanci i podnijeli tužbu. Naime, tadašnji direktor HL-a optužio je Austrijance da njihovi automati za igre na sreću ne donose zaradu pa ih je povukao iz HL-a prestavši dijeliti ugovorenu dobit 60 prema 40. Zato je HL podnio protutužbu. Godine 2002. donesena je djelomična presuda kojom je Trgovački sud u Zagrebu prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, ali nije riješio pitanje protutužbe. Na osnovi presude koja je postala pravomoćna sredinom 2003. tvrtka Adria zatražila je ovrhu. Tuženik, HL, osporio je taj prijedlog i zatražio odgodu ovrhe dok Vrhovni sud RH u cijelosti ne riješi sporna pitanja, što je i prihvaćeno. U međuvremenu je HL podnio i ustavnu tužbu Ustavnom sudu s prijedlogom odgode izvršenja pravomoćne presude do završetka postupka jer smatra da je povrijeđeno njegovo pravo na pravedno suđenje.
* Hrvatska je Lutrija izgubila i sporove sa zaposlenicima koji su prije nekoliko godina dobili otkaz. Kolika je cijena tih sporova? Hoćete li zbog najavljenih širenja povećati broj zaposlenih ili ne s obzirom na spomenutu orijentaciju prema ugovorima o poslovnoj suradnji?
- Odlukom bivših uprava mnogo je zaposlenika HL-a ostalo bez posla. No dobivanjem spora zaposlenici su tijekom prethodne dvije godine vraćeni na posao. Kolika je cijena tih sporova, teško je reći jer još nisu završeni, ali, primjerice, prošle smo godine zbog radnih sporova imali trošak od 7 milijuna kuna. Prošlogodišnjim, prvim u povijesti Hrvatske Lutrije, kolektivnim ugovorom dali smo mnogo pogodnosti zaposlenicima. Prošle smo godine, primjerice, bili četvrti po dobiti među poduzećima u državnom vlasništvu, a sedamnaesti po visini plaća. Kolektivnim ugovorom to smo ispravili. Smatram da moramo imati zadovoljnog i motiviranog radnika. Trenutačno imamo 1.411 zaposlenih, dio na određeno vrijeme, no od siječnja i velik dio njih namjeravamo primiti na neodređeno. Plaća je našeg prodavača oko 3.700 kuna, ali ona ovisno o prometu može biti i veća od 5.000 kuna. Isplaćujemo uskrsnicu, regres i božićnicu, a imamo i dodatno zdravstveno osiguranje za svoje zaposlenike.
* Razmišlja li se možda u budućnosti o privatizaciji Hrvatske Lutrije? Kakva je praksa u inozemstvu? Postoji li mogućnost širenja na druga tržišta kroz neke oblike?
- I u drugim zemljama lutrija je uglavnom u državnom vlasništvu. Negdje je, primjerice, u vlasništvu Olimpijskog odbora ili je djelomično u vlasništvu zaposlenika. HL je član Europske i Svjetske lutrije i prema tim se standardima radi.
