Ako poslodavac zna da je boravište njegova zaposlenika krivo upisano u poreznu karticu, dužan ga je upozoriti i uputiti da od Porezne uprave zatraži izmjenu. Ako se radnik ogluši na poslodavčevo upozorenje i ne ispravi netočne podatke, poslodavac o tome mora izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave
Piše: mr. sc. Marija Zubersavjetnica urednica u časopisu Računovodstvo i financijee-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Sve općine i gradovi za obveznike poreza na dohodak koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na njihovu području imaju pravo uvesti obvezu plaćanja prireza. Pritom njihova predstavnička tijela samostalno donose odluku o visini stope prireza, a ograničena su samo najvišom stopom propisanom Zakonom o financiranju jedinica lokalne uprave.
Zbog činjenice da je porez na dohodak i prirez važan izvor financiranja lokalnih javnih potreba, lokalne su jedinice iznimno zainteresirane da se porez na dohodak i mogući prirez koji uplate porezni obveznici s njihova područja pravilno usmjeri na njihove uplatne račune. Pravilno obraču-navanje i usmjeravanje poreza na dohodak važno je za poreznu vlast pa je novim Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 95/05.; stupio na snagu 11. kolovoza 2005.) uvedena mjera kojoj je cilj osigurati veći stupanj ispravnosti primjene propisa u tom području. Poslodavac koji zanemari obvezu obavještavanja Porezne uprave o netočno obračunanom i pog-rešno usmjerenom porezu i prirezu solidarno odgovara za poreznu obvezu.
Različiti prirezi razlog manipulacija
Prema kriteriju prebivališta porezni se obveznici dijele na rezidente i nerezidente. Rezident je fizička osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište, a nerezident je fizička oso-ba koja u Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, ali u njoj ostvaruje dohodak. Porezni obveznici rezidenti plaćaju porez na dohodak i prirez u korist žiro-računa općine ili grada u kojem imaju prebivalište ili uobičajeno boravište. Nerezidentni nisu obveznici plaćanja prireza, a za njih se porez na dohodak po odbitku uplaćuje u korist žiro-računa općine u kojoj je sjedište isplatitelja dohotka.
Ovisno o prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a zbog različitih stopa prireza porezni obveznici rezidenti za isti ostvareni dohodak imaju različitu poreznu obvezu. Njihova je porezna obveza manja ako im je prebivalište ili uobičajeno boravište u općini ili gradu za koji nije propisana ob-veza plaćanja prireza ili je propisana u manjem postotku od grada koji ima veću stopu prireza. Baš je zbog prireza poreznim obveznicima interesantno izbjegavati prijavu prebivališta ili uobičajenog boravišta u mjestu u kojem je stopa prireza veća.
Izbjegavanje plaćanja prireza najprisutnije je pri plaćanju poreza na dohodak od nesamostalnog rada - poreza iz plaće. Porez na dohodak iz plaće obračunava i od plaće radnika usteže posloda-vac, pri čemu se postupak oporezivanja provodi na temelju podataka upisanih u poreznu karticu koju je zaposleniku na njegov zahtjev izdala Porezna uprava. Porezna kartica sadrži podatke o prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu poreznog obveznika i osobnom odbitku na koji po-rezni obveznik ima pravo za sebe i za uzdržavane članove obitelji.
Rok za prijavu izmjene - 30 dana
Porezni je obveznik dužan u roku od 30 dana Poreznoj upravi prijaviti svaku promjenu koja utje-če na oporezivanje plaće kako bi Porezna uprava unijela ispravak u poreznu karticu. Ako se, na primjer, privremeno ili trajno preseli iz Zaprešića u Zagreb, dužan je zatražiti novu poreznu karti-cu u kojoj će kao prebivalište, odnosno uobičajeno boravište biti naveden grad Zagreb. Kako ta promjena automatizmom poreznih propisa znači obvezu plaćanja 18 posto prireza na porez na dohodak, njegovo fiskalno opterećenje znatno se povećava. Baš je to razlog što porezni obveznici izbjegavaju u zakonom propisanom roku prijaviti promjenu koja utječe na oporezivanje dohotka. Riječ je o posebnom obliku porezne evazije - izbjegavanju plaćanja prireza.
Novi Pravilnik o porezu na dohodak (NN, br. 95/05.) sadrži odredbe kojima je cilj suzbijanje ta-kvog izbjegavanja zakonskih obveza koje se odnose na porezne obveznike. Pravilnik u čl. 70. de-taljno uređuje odgovornost poslodavca isplatitelja plaće i odgovornost drugih isplatitelja dohotka od nesamostalnog rada za pravilan obračun i pravilno usmjeravanje poreza na dohodak. Poslodavac nije odgovaran kad na temelju netočnih podataka na poreznoj kartici, koje je upisala Porezna uprava, netočno obračuna porez na dohodak i prirez i netočno usmjeri obračunani porez i prirez.
Tko iz Đakova putuje na posao u Zagreb?!
Ako poslodavac zna da podaci u poreznoj kartici nisu točni, dužan je na to upozoriti radnika. Na-ime, prema propisima o evidencijama u području rada koje je svaki poslodavac prema posebnom propisu dužan voditi o svakom zaposleniku, ali i na temelju vlastitih saznanja, ovisno o okolnos-tima, moguće je da poslodavac raspolaže informacijama koje upućuju na to da netočno usmjerava porez na dohodak i možda neispravno obračunava prirez. U praksi ima primjera da poslodavac radniku isplaćuje naknadu za troškove prijevoza na posao i s posla na određenoj relaciji, a porez na dohodak usmjerava u općinu koja nije ni u kakvoj vezi s relacijom za koju isplaćuje naknadu troškova prijevoza. Poslodavac mora reagirati na informaciju da radnik prema podatku upisanom u poreznoj kartici stanuje u Metkoviću ili u Đakovu, a svakodnevno dolazi na posao u Zagreb. Riječ je o relacijama za koje objektivno nije opravdano pretpostaviti svakodnevno putovanje na posao iz jednog u drugi grad.
Ima li takve informacije, poslodavac je dužan upozoriti radnika i uputiti ga da od Porezne uprave zatraži izmjenu podataka u poreznoj kartici. Ako se radnik ogluši na poslodavčevo upozorenje i ne ispravi netočne podatke, poslodavac o tome mora izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne upra-ve.
Područja od posebne državne skrbi
Ispravni podaci u poreznoj kartici poreznog obveznika nisu važni samo za pravilno usmjeravanje poreza na dohodak i obračun prireza. Za porezne obveznike koji imaju prebivalište na područjima od posebne državne skrbi i u brdsko-planinskim područjima ti podaci rezultiraju pravom na pove-ćani osobni odbitak i u pravilu povratom poreza na dohodak prema godišnjoj poreznoj prijavi. Odredbe čl. 70. Pravilnika o porezu na dohodak obvezuju poslodavce koji imaju informacije da radnici u poreznim karticama kao prebivalište imaju navedena ta područja, a stvarno ne borave u njima upozore radnike na obvezu izmjene netočnih podataka. Ako radnici ne zatraže ispravak u poreznoj kartici, poslodavci su o tome dužni obavijestiti Poreznu upravu.
Poslodavac koji zanemari obvezu obavještavanja Porezne uprave o netočno obračunanom i pog-rešno usmjerenom porezu i prirezu solidarno odgovara za poreznu obvezu. Naime, prema čl. 27. Općeg poreznog zakona poslodavac je solidarni dužnik za porez na dohodak i prirez iz plaće.
Kolike mogu biti stope prireza- Dopuštena stopa prireza za općine može iznositi najviše 10 posto. - Dopuštena stopa prireza za gradove ovisi o broju stanovnika, pa za grad do 30.000 stanovnika može iznositi najviše 12 posto, a za grad iznad 30.000 stanovnika najviše 15 posto. - Grad Zagreb je iznimka. Najviša stopa prireza koju Grad Zagreb smije uvesti ograničena je na 30 posto.- Od 520 lokalnih jedinica koje imaju zakonsko pravo na svom području propisati obvezu plaća-nja prireza tu je mogućnost dosad iskoristilo više od 200 gradova i općina. - Stope su prireza različite, kreću se od 1 posto do najviše 18 posto, koliko plaćaju porezni obve-znici s prebivalištem u Zagrebu.
Što se smatra prebivalištemPoreznu definiciju prebivališta nalazimo u čl. 37. Općeg poreznog zakona (NN, br. 127/00. i 86/01.). Smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili u pos-jedu neprekidno 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri čemu boravak u stanu nije obvezan. Posjeduje li porezni obveznik više stanova, smatra se da mu je prebivalište u mjestu u kojem je prebivalište obitelji. Za samca koji ima više stanova smatra se da mu je prebivalište u mjestu u kojem se pretežno zadržava. Ako porezni obveznik ima stan i u tuzemstvu i u inozem-stvu, smatra se da mu je prebivalište u tuzemstvu.
Tko ima boravišteUobičajenim boravištem smatra se stalni ili vremenski povezani boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Povremeni prekidi boravka ne utječu da određi-vanje uobičajenog boravišta ako nisu duži od godinu dana.
Pojednostavnjeno rečeno, prebivalištem, odnosno uobičajenim boravištem poreznog obveznika smatra se mjesto u kojem osoba stanuje. Stan ne mora biti u njegovu vlasništvu. Mjesto u kojem osoba stanuje ono je mjesto iz kojega dolazi na posao.