Zahtjev za brisanje iz registra direktora može podnesti samo vlasnik tvrtke

Prema izmjenama Zakona o trgovačkim društvima iz 2003. svaki član uprave može u svako doba dati ostavku, čija odluka stupa na snagu 14 dana nakon predaje ostavke. Registarski se to samo konstatira, ali brisanje iz registra nešto je složenije
Piše: prof. dr. sc. Hrvoje Kačer
Vlasnik tvrtke u kojoj je M. J. bio jedan od srednjih menadžera, pritisnut lošom naplatom i problemima poslovanja, osnovao je nekoliko novih tvrtki na koje je prebacio dio poslovanja, zapravo platnog prometa. M.J. je tada formalno promaknut u direktora jedne od tih tvrtki, jer nije imao pravo ni potpisa niti odlučivanja. Ubrzo potom našao je novo zaposlenje i napustio staru tvrtku s uvjerenjem da je razrješen svih dužnosti. Ali, nekoliko godina kasnije stiže poziv s Trgovačkog suda, gdje je uz vlasnika kao još uvijek ragistrirani direktor pri Trgovačkom sudu, pozvan doći na saslušanje u vezi tužbe zbog nenaplaćenog duga jednog od komitenata bivše tvrtke. I tu počinje mučni put dokazivanja da nije više direktor te da sudu ne može podastrijeti tražene podatke i da za ništa nije odgovoran. Ali tada uviđa da nije lako biti izbrisan iz registra Trgovačkog suda. Iako godinama ne radi u toj tvrtki, ima pisani otkaz s vlasnikovim potpisom, dokaz zaposlenja u novoj tvrtki, Trgovački ga sud bez pisanog zahtjeva vlasnika neće izbrisati iz registra. Dakle, lakše je postati direktorom nego prestati obnašati tu funkciju i ako ste se pritom zamjerili vlasniku, on vas iz čiste osvete može 'ostaviti' u sudskom registru pa će vam i dalje stizat tužbe gnjevnih, prevarenih ili neisplaćenih komitenata. Zašto je zakon tako uređen i što se može učiniti?
Kako izbjeći voluntarizam
Od vremena osamostaljenja Hrvatske datira i izlazak poduzetničkog duha 'iz boce', tada su svi počeli bez straha od državnih represalija, čak i s nadom u državne poticaje, prikazivati svoje ideje i ambicije. U tim počecima česta su bila nesnalaženja, poslovna partnerstva bez pravog pokrića i, dakako, s tim povezane poslovne katastrofe. Najčešće su se, kao i danas, osnivala društva s ograničenom odgovornošću. I društva s ograničenom odgovornošću i dionička društva za svoje obveze odgovaraju svom svojom postojećom i budućom imovinom, ali članovi društva ne odgovaraju za obveze društva, osim iznimno u izrazito rijetkim situacijama (najčešće se spominje tzv. proboj pravne osbnosti). Od početaka do danas izgrađena je zakonska regulativa, ali onaj tko analizira Zakon o trgovačkim društvima mora biti svjestan da se na društvo s ograničenom odgovornošću supsdijarno (znači podredno, ako nema odredbe u dijelu koji se neposredno odnosi na društvo s ograničenom odgovornošću) primjenjuju odredbe koje se izvorno odnose na dionička društva, koja su daleko preciznije regulirana s gotovo triput više odredbi. Zakon o trgovačkim društvima koristi pojam na odgovarajući način da bi zaštitio tzv. prirodu stvari i da se od jedne korisne odredbe ne bi napravila šteta nasilnom primjenom odredbi koje vrijede za dionička društva. Naravno, sudska praksa ima zadatak utvrditi prave kriterije koji će isključiti bilo kakav voluntarizam i samovolju. Dakle, dvije su moguće najčešće krizne situacije koje su međusobno povezane kada je riječ o prestanku rada direktora ili članova uprave. Prva je kada se dvije ili više osoba udruži i osnuju trgovačko društvo s jednakim udjelom (najčešće su dva osnivača s jednakim poslovnim udjelom). Druga je kada je netko imenovan za osobu ovlaštenu za zastupanje nekog trgovačkog društva i nakon određenog vremena to više ne želi biti, što se dogodilo i M. J. u.
Uvjete razlaza utvrditi unaprijed
U prvoj situaciji uzrok krize može biti namjeran ili nenamjeran. Primjerice, članovi koji su ujedno i ovlašteni zastupati mogu imati potpuno različito mišljenje uz vrlo kvalitetne argumente za isti problem pa je koji put teško odrediti tko su 'jači'. U takvim situacijama partneri ne mogu dalje zajedno, a ključno pitanje glasi: Jesu li u društvenom ugovoru, koji je sklopljen u vrijeme idiličnih odnosa, precizno i kvalitetno razradili 'razvod', budući da imaju jednake udjele? Preciznost i kvaliteta praktično znače dvije stvari. Prva je odrediti način razlaza, a to može biti, primjerice, izlaganje udjela u društvu potencijalnim stjecateljima, s ili bez ograničenja za treće. Tako je moguće 'kockom' odrediti tko je prvi ponuditelj, da odbijanje ponude znači i vlastitu ponudu koja mora biti najmanje 10 posto viša od odbijene i sl. Druga je odrediti sankciju za drukčije ponašanje od ugovorenog - budući da se ne radi o novčanoj obvezi pravo rješenje je ugovorna kazna, po mogućnosti uz što više sredstava osiguranja, od osobnih mjenica pa nadalje.
Tako reguliran razlaz stvara, potpuno sigurno, minimaline probleme. Nažalost, Zakon o trgovačkim društvima nema posebnih odredbi koje bi riješile ovakvu situaciju, a nije baš jasno da bi se na odgovarajući način mogle primijeniti odredbe o razvrgnuću suvlasničke zajednice koje sadrži jedan drugi propis – Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Bilo bi sigurno korisno izrijekom u Zakonu o trgovačkim društvima urediti ovakve slučajeve, pri čemu je jedna od mogućnosti i upućivanje na Zakon o vlasništvu, s ili bez korekcija. Pri tome veoma je bitno imati učinkovito rješenje, a primjena instituta lojalnosti društvu koju Zakon o trgovačkim društvima sadrži često to i nije, odnosno jest, samo ako je potpuno jasno da neki član radi na štetu društva, a i tada do rješenja treba provesti mukotrpan put parnice. Parnica je krajnje rješenje koje predlažemo, ali uz sredstva osiguranja i pravila koja smo naveli kao poželjan dio društvenog ugovora. Ta parnica je oslobođena od uobičajenih rizika (ali i suvišnih u smislu da ih je moguće izbjeći kvalitetnom prevencijom).
Odluka registarskog suda je deklaracija
Sve do novele Zakona o trgovačkim društvima iz 2003. godine ostavka člana uprave bila je bez posebne regulative. Zbog toga su se događale gotovo nevjerojatne, ali i tragikomične situacije koje teško može razumjeti onaj tko se u njima nije našao - želiš prekinuti svaku vezu s nekim društvom i ne uspijevaš postići odluku registarskog suda o brisanju iz sudskog registra. Ali sad je stanje daleko bolje. Prema čl. 424. Zakona o trgovačkim društvima svaki član uprave može u svako doba dati ostavku, ma kako se prije toga odrekao ili ograničio to svoje pravo. Odluka registarskog suda je deklaracija, dakle, ona samo konstatira ono što je i bez nje nastalo, a sama odluka onoga tko daje ostavku, pod uvjetom da za nju postoji važan razlog, djeluje otkad se preda društvu, a ako nema važnog razloga, po protijeku 14 dana od podnošenja. Ipak, nije sve baš tako idilično kako izgleda. Ostavka mora biti podnešena u pisanom obliku i tu se nema što prigovoriti. Međutim, ona mora biti dana skupštini društva ako društvo nema nadzorni odbor (a to je često) i mora biti najavljena u dnevnom redu skupštine, što je moguće opstruirati na štetu podnositelja ostavke, što vrijedi i za upis promjene (u ovom slučaju ostavke) u sudski registar. Prema tome, bez obzira što nije i brisan iz sudskog registra Trgovački će sud, u slučaju parnice protiv tvrtke bivšeg direktora, uvažiti razrješnicu, odnosno pisanu ostavku. No, zahtjev za brisanjem iz registra mora podnijeti vlasnik, odnosno ovlaštena osoba u tvrtki. Direktor koji daje ostavku to sam ne može učiniti upravo zato što više nije - ovlaštena osoba.
Prijetnja odštetne odgovornosti |
Izuzetno je važno da druga strana ima bezuvjetno pravo dati ostavku, ali pravo je društva na naknadu štete u slučaju ostavke. Takva šteta može biti izrazito velika i uvijek bi trebalo veoma pažljivo ugovorom odrediti prava i obveze u takvoj situaciji, uključujući i neke granice štete, da se ne bi dogodilo da pod prijetnjom odštetne odgovornosti pravo na ostavku postane samo teorijska kategorija. Dakako veoma je bitno i kako je sročen ugovor člana ili predsjednika uprave koji daje ostavku, je li na određeno ili neodređeno vrijeme, koliko je vremena proteklo od sklapanja do ostavke, zadržava li se ili ne radni odnos (ako ga je i bilo, što nije nužno) itd. Zaključno, iako je Zakon o trgovačkim društvima u odnosu na osnovni tekst bitno popravljen, očito je da ima još dosta prostora za daljnje promjene. |