Ulagači koji se drže načela održivog i odgovornog investiranja trenutačno drže 17,5 posto ukupnog kapitala u Europi. Prema posljednjoj Eurosifovoj studiji održive su investicije od 2005. do danas porasle vrtoglavih 102 posto i sada vrijede 2,6 bilijuna eura.
Piše: Amir Kulenović
Vrijednost njihove imovine, prema podacima agencije Eurosif, porasla je potkraj prošle godine na 2.665 trilijuna eura, što je rast od impresivnih 102 posto u usporedbi s krajem 2005. Jesu li ulagači u Hrvatskoj odlučili primijeniti načela poslovanja društveno odgovornih ulagača?Društveno odgovorno ulaganje pojam je koji suvremeno dioničarstvo poznaje već prilično dugo. S podizanjem razine svijesti o odgovornosti svakog pojedinca za posljedice koje njegova djela ostavljaju na ostatak društva, okoliš i zajednicu u cjelini, modele društveno odgovornog ulaganja počelo se uvoditi i u tvrtke koje kotiraju na tržištima kapitala.
Osim što sve veće kompanije u svojim osnovnim polazištima kao jedan od postupata navode i društveno odgovorno poslovanje, taj je koncept sve rašireniji i na drugoj strani - među ulagačima. Prema istraživanju Eurosifa, krovne europske udruge koja promovira održivo investiranje, zanimanje ulagača da svoj novac povjere upravo kompanijama koje se na neki način ističu u društveno odgovornom poslovanju raste iz godine u godinu. Prema posljednjoj Eurosifovoj studiji održive su investicije od 2005. do danas porasle vrtoglavih 102 posto i sada vrijede 2,6 bilijuna eura.
Industrije budućnostiKako se održive investicije razlikuju od onih koje se smatraju štetnima? Nekoliko je kriterija, no kao najvažniju komponentu valjalo bi izdvojiti da tvrtka u čije se dionice ulaže s ciljem društveno odgovornog investiranja ili pripada nekoj od industrija budućnosti ili se u svojem svakodnevnom radu ističe tako da se kvalitetnije od ostalih skrbi o svim ‘stakeholderima‘, tj. onima na koje kompanija na bilo koji način utječe u svom radu. Kao industrije budućnosti trebalo bi izdvojiti sve što na neki način ima veze s očuvanjem okoliša i alternativnim načinima dobivanja energije.
Zelena će revolucija prema nekim autorima obilježiti cijeli svijet u ovom stoljeću, tako da su među ulagačima najpopularnije tvrtke koje se na bilo koji način bave nalaženjem rješenja kako se riješiti fosilnih goriva kao pokretača moderne civilizacije. Prema Eurosifovim podacima broj takvih fondova povećao se nekoliko puta u protekle tri godine, a kao zemlje koje najviše prednjače u društveno odgovornom ulaganju ističu se Njemačka i Švicarska.Drugi pristup bio bi pronalaženje kompanija čija djelatnost nije neka od neštetnih tehnologija, ali koje se na neki način ističu od ostalih prema svojem pristupu poslovanju, bilo da je riječ o odnosu prema zaposlenima, okolini bilo prema društvu u cjelini. Naravno, ulaganje nije poželjno ako je riječ o industrijama koje su u samoj svojoj biti na neki način štetne za društvo, kao što je, na primjer, duhanska.
Dioničarski aktivizamKlasičan primjer društveno odgovorne kompanije u više-manje neodgovornoj industriji bila bi američka tekstilna tvrtka American Apparel. Njezini osnivači prepoznali su društvenu osviještenost dijela svojih kupaca i odlučili napraviti poslovni model koji se razlikuje od svih drugih. Naime, za razliku od većine ostalih brendova, čije se proizvode šiva u najudaljenijim dijelovima svijeta za vrlo male nadnice, kojiput iskorištavajući čak i rad maloljetne djece, ta tvrtka svoje proizvode šije isključivo u SAD-u. Satnica njezinih radnika u tvornici u Los Angelesu, najvećoj u SAD-u, jest 13 dolara (u nekim zemljama Trećeg svijeta taj iznos radnici ne dobiju ni cijeli mjesec), radnici imaju besplatan prijevoz, besplatne bicikle za one koji preferiraju takav način prijevoza, a tvrtka se na isti način brine i za okoliš. Dvadeset posto energije dobiva se od solarnih ploča postavljenih na krov tvornice, otpadni se materijal reciklira, a udio pamuka dobivenog sintetičkim putem jest 20 posto i svake godine raste. Iako su njezini T-shirtovi skuplji od razvikanije konkurencija, takav je pristup American Apparelu donio uspjeh, pa nekoliko godina nakon osnutka tvrtka ima prihode koji se mjere u stotinama milijuna dolara i biznis u pet zemalja izvan SAD-a.
Osim ulaganja u kompanije koje na osobit način vode računa o posljedicama svojeg djelovanja na cijelo društvo, popularnost posljednjih godina stječe i investiranje sa svrhom utjecanja na promjene poslovne filozofije tvrtki. Dioničarskim aktivizmom, tj. pritiskom na promjene i način poslovanja, bavi se sve više fondova koji u nazivniku imaju društveno odgovorno ulaganje. Eurosifova studija pokazuje da je takav način investiranja uglavnom institucionalne prirode jer od ukupne svote čak 94 posto otpada na specijalizirane fondove, a samo šest posto novca u rukama je pojedinačnih ulagača.
Poročni fondoviNažalost, veliki burzovni igrači kao što je Warren Buffet i njemu slični još nemaju interesa da vlastitim primjerom pokažu drugima kako je investiranje koje se vodi načelima DOP-a jedno od ulagačkih načela budućnosti.Nasuprot takvim opravdanim zahtjevima samosvjesnih ulagača kao opozicija su nastali i društveno neodgovorni fondovi. VICEX (zanimljiva igra riječi upućuje na porok, engl. ‘vice‘, kao glavnu odrednicu) je fond koji se specijalizirao za ulaganje u tvrtke koje proizvode oružje, duhanske proizvode, alkoholna pića ili industriju igara na sreću. Zanimljivo je da je taj fond, kao i društveno odgovorni, uspio nadmašiti američki indeks S&P 500, tako da se teško može tvrditi da ‘poročne‘ industrije ne donose zaradu, bar kad je riječ o dioničkom tržištu.
Kad je riječ o hrvatskom tržištu kapitala, zanimanje ulagača za takav način ulaganja za sada nije tolik da bi se neki igrač odlučio za osnivanje fonda s predznakom društveno odgovornog. Osim neiskustva ulagača u prilog ne ide ni financijska kriza, koja je podosta investitora odagnala s burze, a i izbor kompanija koje bi se mogle smatrati potpuno društveno osviještenim poprilično je sužen. Kao pozitivan ovogodišnji primjer mogla bi se navesti akvizicija domaće ispostave Erste banke u susjednoj Crnoj Gori. Opportunity Bank Montenegro osnovao je Opportunity International, ustanova koja se bavi mikrokreditiranjem u najsiromašnijim dijelovima planeta. Iako je akvizicija provedena radi širenja poslovanja u druge zemlje, Erste je kupnjom šeste crnogorske banke odlučio nastaviti misiju kreditiranja malih poduzetnika koji, slično kao i u svim ostalim tranzicijskim zemljama, vrlo teško dolaze do kapitala. Možda će ta Ersteova poslovna odluka pozitivno utjecati i na ostatak investitora tako da se malo više počnu razmišljati o tome koliko je pojedina investicija održiva na dulji rok. Vrijeme gramzivog kapitalizma polako prolazi, a suvremeno društvo nalazi neke nove paradigme koje utječu i na ulagače.