4 prijedloga kako dodatno porezno rasteretiti visoke plaće

U posljednjih desetak godina Hrvatska je smanjila porezno opterećenje na dohodak od rada, pri čemu su promjene najviše osjetili zaposlenici s visokim primanjima. Za radnike s prosječnim plaćama udio poreza i doprinosa u bruto plaći ostao je gotovo nepromijenjen, što pokazuje analiza na temelju podataka o hipotetskim tipiziranim zaposlenicima, piše Ivica Urban u novom broju Osvrta Instituta za javne financije gdje analizira porezno opterećenje dohotka od rada u Hrvatskoj i uspoređuje ga s odabranim članicama Europske unije.

U usporedbi sa zemljama Europske unije Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice poreznog opterećenja dohotka od rada, a to se odnosi i na zaposlene s prosječnom plaćom i na one s višim plaćama. Zaposlenici s visokim plaćama u Hrvatskoj plaćaju više poreza nego njihovi ekvivalenti u Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj, ali ipak manje nego u Sloveniji, Italiji ili Austriji. Dakle, Hrvatska nije među porezno najopterećenijim zemljama za rad, ali također ne nudi dovoljno konkurentan okvir za privlačenje i zadržavanje visokokvalificiranih stručnjaka.

 

U Osvrtu se razmatraju varijante poreznih izmjena koje bi dodatno smanjile porezno opterećenje zaposlenika s visokim dohotkom. Među prijedlozima ističu se uvođenje najviše osnovice doprinosa za zdravstveno osiguranje, smanjenje najviše osnovice za mirovinske doprinose, snižavanje gornje stope poreza na dohodak te povećanje praga iznad kojeg se ta stopa primjenjuje. Takve bi mjere povećale neto plaće visoko plaćenih zaposlenika, a mogle bi se oblikovati tako da ne predstavljaju značajan trošak za javne proračune.

Konkretan prijedlog poreznog rasterećenja visokih plaća obuhvaća četiri izmjene: 

 

1. Uvođenje najviše osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje, na razini od pet prosječnih bruto plaća iz prethodne godine. 

 

2. Smanjenje najviše osnovice za doprinose za mirovinsko osiguranje sa šest na pet prosječnih bruto plaća iz prethodne godine. 

 

3. Povećanje praga za primjenu druge stope poreza na dohodak na 7.200 eura mjesečno. 

 

4. Grad u kojem zaposlenik prebiva bira najnižu dopuštenu visinu druge stope poreza na dohodak – što je 25 posto. 

 

Prema tim procjenama, prihod od doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjio bi se u 2025. za 55 milijuna eura (1,2 posto), od doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja za 14 milijuna eura (0,3 posto) te od poreza na dohodak za 51 milijuna eura (za 1,8 posto).

 

- Visokoobrazovani i visokokvalificirani radnici ključni su za dugoročni razvoj gospodarstva. Njihovo zadržavanje u Hrvatskoj, kao i privlačenje stručnjaka iz inozemstva, uvelike ovisi i o poreznom okviru. Predložene mjere pokazuju da je moguće smanjiti porezno opterećenje rada i time povećati konkurentnost, a da se pritom ne ugrozi stabilnost javnih financija - ističe autor analize Ivica Urban.