AI i radna snaga: Ključni izazovi hrvatskog hotelijerstva

Istraživanje 'European Accommodation Barometer 2025', koje su zajednički proveli Booking.com i Statista, pokazuje da europski smještajni sektor u 2025. ulazi s visokim optimizmom unatoč ekonomskim neizvjesnostima. Gotovo dvije trećine ispitanika (63 posto) očekuje daljnje poboljšanje poslovanja.

Na temelju istraživanja, europski turistički sektor, uključujući i Hrvatsku, ulazi u sezonu s umjerenim optimizmom, unatoč izazovima koji uključuju inflaciju, nedostatak radne snage i sve skuplje uvođenje tehnologije.

Visoka očekivanja i AI

Rezultati za Hrvatsku pokazuju da domaći hotelijeri u 2025. godinu ulaze s iznadprosječnim optimizmom – čak tri od četiri ispitanika očekuju poboljšanje poslovanja. Taj optimizam temelji se na pozitivnoj procjeni aktualne ekonomske situacije i dobrim rezultatima iz prethodnog razdoblja. Međutim, i dalje su prisutni stari problemi – posebice kadrovski: većina hotelijera i dalje ima poteškoće s pronalaskom kvalificiranih djelatnika, zbog čega se sve više oslanjaju na strane radnike, unatoč administrativnim i jezičnim preprekama.

Kao i u ostatku Europe, i u Hrvatskoj se umjetna inteligencija (AI) percipira kao koristan alat, posebice u marketinškim aktivnostima i korisničkoj podršci. No, prepreke poput visokih troškova implementacije, složene integracije s postojećim sustavima te nedostatka tehničke stručnosti ostaju ključne barijere. Gotovo 60 posto hrvatskih smještajnih objekata navodi visoke troškove kao glavnu prepreku za digitalnu transformaciju.

Usavršavanje zaposlenika i stabilne investicije

Usprkos izazovima, domaći hotelijeri prepoznaju važnost ulaganja u edukaciju zaposlenika – 68 podto njih planira zadržati ili povećati ulaganja u usavršavanje, što je u skladu s europskim prosjekom. Glavne prepreke većem ulaganju su visoki troškovi, nedostatak vremena i menadžerskog kapaciteta za organizaciju edukacija.

Kad je riječ o budućim ulaganjima, većina europskih hotelijera, uključujući i hrvatske – planira zadržati isti nivo ulaganja kao i u prethodnom razdoblju. Samo manji postotak planira veća ulaganja, pri čemu su manje i nižerangirane smještajne jedinice sklonije oprezu. Pristup financiranju i dalje je izazov za manje igrače, dok hotelski lanci imaju značajnu prednost.

Postoji i oprez

Iako se hrvatsko tržište izdvaja po visokom optimizmu, u širem europskom kontekstu dominira oprez. Primjerice, njemački hotelijeri imaju najnižu razinu optimizma i najmanju potrebu za zapošljavanjem. S druge strane, Grčka i Portugal prednjače po broju planiranih novih zapošljavanja i otvorenosti prema AI-u. Širom Europe, najveći izazovi u zapošljavanju uključuju previsoka očekivanja plaća, neodgovarajuće radno vrijeme i lošu percepciju ugostiteljske industrije.

Unatoč brojnim izazovima, hrvatski turistički sektor pokazuje zavidnu otpornost i spremnost za daljnji razvoj. Ključ uspjeha leži u strateškom ulaganju u ljude i tehnologiju te u razvoju vještina koje će omogućiti bolju konkurentnost i otpornost na promjene. Kako bi se taj potencijal u potpunosti iskoristio, bit će nužno ukloniti prepreke koje otežavaju zapošljavanje, edukaciju i digitalizaciju.