Hoće li nas AI pokušati sve pobiti kao u Terminatoru ili će nam samo ukrasti poslove pa ćemo džabalebarit po cijele dane ili će zaista poboljšati naše živote u svim sferama? Radi li se samo o ‘hypeu‘ ili AI ide u smjeru već pomalo zaboravljenog metaverzuma? Puno je pitanja koja okružuju umjetnu inteligenciju, a puno je više neodgovorenih pitanja i nedoumica. No jedno je točno – trenutačno svi pomalo lažu o AI-ju, piše Insider.
Generativna umjetna inteligencija i startupi povezani s umjetnom inteligencijom prikupili su gotovo 50 milijardi dolara prošle godine, prema Crunchbaseu. To je uključivalo Microsoftovo veliko financiranje OpenAI-ja, kao i velike ponude za nove startupe poput francuskog Mistrala.
Tvrtke znaju da ulagači trenutačno imaju apetit za sve što se tiče umjetne inteligencije i jedva čekaju pokazati kako integriraju novu tehnologiju u svoje poslovanje - ili barem kažu da ju integriraju. Predsjedavajući Komisije za vrijednosne papire i burzu, Gary Gensler, nedavno je upozorio na ‘ispiranje umjetne inteligencije (AI washing) ili na stvaranje lažnog dojma tvrtki da koriste umjetnu inteligenciju kako bi privukli ulagače. I dok neke tvrtke jednostavno preuveličavaju tehnologiju koju legitimno koriste, druge su otišle korak dalje.
U ožujku je SEC podigao optužbe protiv dva investicijska savjetnika koji su bili optuženi za davanje ‘lažnih i pogrešnih izjava‘ o tome kako koriste AI. Regulator je rekao da je jedna od tvrtki, Delphia, tvrdila da je koristila AI kako bi ‘predvidjela koje će tvrtke ulagati u njih prije svih ostalih‘, što zapravo nije bio slučaj.
Drugi, Global Predictions, lažno se nazvao ‘prvim reguliranim financijskim savjetnikom za umjetnu inteligenciju‘. Tvrtke su pristale platiti ukupno 400.000 dolara građanskih kazni bez priznavanja ili negiranja SEC-ovih nalaza.
Svi su gore
Analiza Goldman Sachsa otkrila je da je 36 posto S&P 500 kompanija spomenulo umjetnu inteligenciju u svojim razgovorima o zaradi u četvrtom tromjesečju. Također, u veljači je tvrtka ARK Invest izbacila zadivljujuće izvješće u kojem predviđa da će AI povećati ukupni BDP za 130 posto do 2030. godine.
- Postoji određena grandioznost onoga o čemu se raspravlja u smislu potencijala i mislim da je dio toga to što ljudi ne znaju hoće li i kada će neke od ovih stvari biti ostvarive. Ljudi su jako uzbuđeni, i to s pravom u nekim slučajevima, ali te stvari se neće dogoditi preko noći – kaže Scott Kessler, voditelj globalnog sektora tehnologije, medija i telekomunikacija u Third Bridge Group.
Dok neke tvrtke očito samo ubacuju AI ideje u svoje postojeće poslovanje, čak i projekti koji se izričito bave razvojem sljedećeg vala ove tehnologije nailaze na kamen spoticanja. Googleovo predstavljanje Geminija bilo je popraćeno kontroverzom jer je njihov AI previše ‘woke‘ te da je pristran, pa ne može ni odlučiti je li primjerice Elon Musk bolji ili lošiji od Adolfa Hitlera. Ništa bolji nije ni OpenAI-jev ChatGPT koji je izazvao mnogo buke ali još uvijek zna izmisliti stvari i pričati apsolutne gluposti.
- Izdanje ChatGPT-a bila je briljantna marketinška kampanja u nekom smislu. Stvarno je jako dobro funkcionirala. Potpuno je hipnotizirala ljude - rekao je Daron Acemoglu, profesor ekonomije na MIT-u.
Acemoglu je rekao da postoje neka ‘prilično impresivna postignuća‘ ugrađena u ChatGPT, koja bi mogla biti indikacija onoga što je moguće, ali OpenAI je prezentirao proizvod što je više ljepše moguće kako bi prikupio novac, privukao talente i natjecao se u hiper konkurentnoj tehnološkoj industriji.
Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja i mesija za industriju umjetne inteligencije još uvijek govori o tehnologiji na nejasan, nespecifičan i, ponekad, prenaglašen način. Kao što je pisac o tehnologiji Ed Zitron primijetio, rekao je da njegova djeca imaju više AI prijatelja nego ljudskih prijatelja i da će tehnologija zamijeniti gotovo sve što marketinške agencije rade. Jadna njegova djeca. Nije slučaj da je Altman neiskren - samo nije super jasno koje su trenutačne mogućnosti tehnologije, a kamoli kakve bi mogle biti u budućnosti, pa iznošenje hrabrih i konkretnih tvrdnji o tome kako će to utjecati na društvo se čini prenategnutim.
Prodaja magle
Međutim, ono što je jasno jest da postoji uvjerenje da se može zaraditi mnogo novca, a pretjerana prodaja postala je gotovo konstanta AI krajolika. Dok industrija poluvodiča bilježi ogromnu količinu potražnje na infrastrukturnoj strani umjetne inteligencije, nisu sve tvrtke u areni jednake. Tvrtke kao što su Nvidia, AMD i Broadcom veliki su pobjednici, ali tu su i druge ‘koje žele biti dio priče‘, rekao je Angelo Zino, viši industrijski analitičar u CFRA Research.
Čak su i velike tehnološke tvrtke koje se stvarno kreću u području umjetne inteligencije ponekad na skliskom terenu. Tehnološki divovi poput Googlea, Amazona i Microsofta navodno govore prodajnim rukovoditeljima da smanje doživljaj kada predstavljaju svoje generativne AI sposobnosti izvijestio je The Information.
- Samo zato što stavljate umjetnu inteligenciju u svoju ponudu ne znači da je ona zapravo korisna vašim kupcima tako da je značajan dio njih spreman platiti puno za nju. Uzmimo za primjer Microsoftov Copilot, o kojem tvrtka trenutačno ne iznosi mnogo detalja, što se tiče prihoda. Mnoge od tih tvrtki još uvijek ne prikazuju točno kakvu vrstu prihoda dobivaju od umjetne inteligencije jer je još uvijek tako mali - kaže Zino.
Što se tiče ne tehnoloških kompanija koje govore o umjetnoj inteligenciji, teško je reći na što točno tko misli ili što je nada a što stvarnost. Financijski poticaji koji se trenutno nude AI tvrtkama često natjeraju vlasnike tih tvrtki da malo preuveličavaju stvari jer za mnoge tvrtke priča o umjetnoj inteligenciji je priča o dolarima.
Zaista je nejasno što će u konačnici donijeti generativna umjetna inteligencija. Jedno je sigurno, bilo kakva superoptimistična ili hiperpesimistična stajališta vjerojatno nisu dobra, što znači da će istina biti, kao i uvijek, negdje u sredini. No, svatko tko danas kaže da točno zna što se događa s umjetnom inteligencijom i kamo sve to ide vjerojatno laže!