Sve se države Europe pripremaju za neizvjesnu jesen. Hoće li biti plina za normalno funkcioniranje društva i gospodarstva pitanje je koje svim čelnicima i vladajućima. Prije par dana mnoge su zemlje poslale upozorenja svojim građanima, poput Njemačke ili Slovenije gdje su potrošači upozoreni da iz predostrožnosti pažljivije troše plin, dok u Njemačkoj već pričaju u par stupnjeva niže kada se radi o grijanju ili par kilometra sporije ako se priča vožnji automobila. Svi su spremni na najgore, a vladajući iz svih zemlja ponavljaju 'svi smo zajedno u ovome', ali i to je pomalo diskutabilna izjava.
Krizni planovi se rade, a mi smo pitali Ministarstvo gospodarstva postoji li i kod nas domaći krizni plan, i hoće li se slati upozorenja prema građanima da smanje potrošnju. Iz ministarstva kažu kako 'Republika Hrvatska ima uspostavljen pravni okvir za krizna stanja poremećaja u opskrbi plinom', te da sukladno Uredbi o kriterijima za stjecanje statusa zaštićenog kupca u uvjetima kriznih stanja u opskrbi plinom, postoje tri kategorije zaštićenih kupaca koji imaju pravo na opskrbu određenom količinom plina u slučaju kriznih situacija.
U te tri kategorije zaštićenih kupaca ubrajaju se kućanstva, mala i srednja poduzeća i ustanove priključene na distribucijski sustav i socijalne službe.
- Zaštićeni kupci su i postrojenja centraliziranog grijanja u mjeri u kojoj isporučuju toplinu krajnjim kupcima iz gore navedenih kategorija, pod uvjetom da ta postrojenja nemaju mogućnost prelaska na druga goriva i priključena su na distribucijski ili transportni plinski sustav – dodaju iz Ministarstva.
Kolike su količine plina potrebne za opskrbu zaštićenih kupaca odlučuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a sama količina za zaštićene kupce ne može prijeći 20 posto ukupne godišnje potrošnje plina u Hrvatskoj.
- Kako bi se osigurala dostatna opskrba u uvjetima potencijalnih poremećaja tržišta, u situaciji u kojoj energetski subjekti nisu imali elemente za poslovnu odluku punjenja skladišta plina, proglašen je stupanj ranog upozorenja te je izdan nalog energetskim subjektima o postupanju, a HEP-u je dana obveza nabave plina za skladišne kapacitete koje energetski subjekti nisu planirali koristiti u ogrjevnoj sezoni 2022./2023. – objašnjavaju iz ministarstva.
Sukladno odluci Kriznog tima odgovornog za provedbu Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske, očekuje se punjenje skladišnih kapaciteta PSP Okoli tako da 1. studenog 2022. zapunjenost bude na 90 posto kapaciteta.
- Skladište se zasad puni prema planiranoj dinamici. Krizni tim i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kontinuirano prate cjelokupnu situaciju i postupaju u cilju osiguranja nesmetane opskrbe plinom – kažu iz ministarstva.
Dodajmo, da je trenutna zapunjenost podzemnog skladišta plina Okoli na 40 posto.
Iz PSP-a kažu kako je u tijeku redoviti ciklus utiskivanja, a osnovna zadaća PSP-a, kao operatora sustava skladišta plina, jest da tijekom svake skladišne godine osigura sve tehničko-tehnološke uvjete za besprijekorno utiskivanje ili povlačenje količina plina na temelju zahtjeva (nominacija) svojih korisnika.
- S obzirom na to da, prema Pravilima korištenja sustava skladišta plina, ciklus utiskivanja može trajati do 30. rujna (+/- 30 dana) tekuće skladišne godine, a da su, u skladu s tehničko-tehnološkim karakteristikama PSP-a Okoli, potrebna 3 mjeseca kako bi se postigla minimalna zapunjenost od 90 posto do 1. studenoga 2022. kao što to nalaže odluka Kriznog tima, to znači da zasad još ima sasvim dovoljno vremena za utiskivanje plina u PSP Okoli – kažu iz PSP-a.