Oko 1500 liječnika u stvarnoj je opasnosti da ih bolnica ili dom zdravlja ovrše u slučaju da poslodavcu daju otkaz prije isteka ugovorne obveze o radu nakon završetka specijalizacije. Ovo je rezultat najnovijeg anketnog istraživanja koje su, među liječnicima s važećom ugovornom obvezom nakon specijalizacije, od srpnja do rujna ove godine proveli Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) i Inicijativa mladih liječnika Hrvatske (IMLH).
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj ukupno oko šest tisuća liječnika s nekom vrstom ugovorne obveze rada za poslodavca. Naime, u Hrvatskoj je prema Digitalnom atlasu HLK-a u studenom 2023. bio 3271 specijalizant (svi imaju ugovornu obvezu) i oko 2700 specijalista s ugovornom obvezom. Prosječno, godišnje specijalizaciju je u razdoblju 2018. – 2022. završavalo 455 liječnika koje ugovori obvezuju na rad za poslodavca u sljedećih pet godina. S obzirom da su dvije trećine svih liječnika žene, od kojih mnoge koriste rodiljni dopust (to razdoblje moraju dodatno odraditi), to produžuje dodatno razdoblje obveznog rada.
Najšokantniji rezultat ove ankete je upravo 26 posto svih liječnika s ugovornom obvezom koji imaju osobnu zadužnicu ili solemniziran ugovor, ili oboje. Na temelju tih isprava poslodavac se može u bilo kojem trenutku izvansudski naplatiti, odnosno ovršiti liječniku novac ili stan u kojem liječnik živi. Najgora je situacija u općim bolnicama i domovima zdravlja, jer je tamo riziku od ovrhe izložen svaki treći liječnik s ugovornom obvezom. Ove ustanove su kandidatima za specijalizaciju puno češće nego klinički bolnički centri ili kliničke bolnice uvjetovale potpisivanje ovršnih isprava, kažu u udrugama liječnika i traže hitno rješavanje problema.
Robovlasnički ugovori
– U MIZ-u se vode intenzivni sastanci o rješavanju problema robovlasničkih ugovora. Očekujemo da će prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti biti pušten u proceduru oko 15. prosinca. Imperativ je da zakonske izmjene idu u hitni postupak u Saboru. Jedino tako je moguće na vrijeme donijeti ovaj zakon, tako da izmjene stupe na snagu u veljači ili ožujku sljedeće godine. U HUBOL-u očekujemo da će ravnatelji zdravstvenih ustanova odmah po stupanju na snagu izmjena zakona pripremiti anekse ugovora i što prije ih potpisati sa svojim zaposlenicima. Nalazimo se u 21. stoljeću i vrijeme je da liječnici prestanu biti robovi, a postanu radnici s istim pravima kao i svaki drugi radnik u Hrvatskoj – naglašava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.
Iz ankete HUBOL-a i IMLH-a naime vidi se da više od pet tisuća liječnika ima obvezu vraćanja bruto plaća, božićnice, regresa, darova za djecu i slično (maksimalno 150 tisuća eura), ili vraćanja umnožene proračunske osnovice (maksimalno 33 tisuće eura). Liječnici koje obvezuju ovi ugovori moraju, ako prekinu radni odnos prije isteka ugovornog roka, poslodavcu vraćati zarađene i odrađene bruto plaće, božićnice, regrese i slično, ili iznos koji se temelji na umnošku proračunske osnovice. Liječnici napominju da je Ustavni sud donio odluku da su ugovorne obveze vraćanja bruto plaća protuustavne, jer liječnicima oduzimaju ustavno pravo na zaradu.
HUBOL i IMHL, kao i sve krovne liječničke organizacije, prihvaćaju obvezu liječnika da, u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka ugovorne obveze, plate stvarne troškove specijalizacije. Stvarni i neosporni troškovi specijalizacije su od 6 do 7 tisuća eura i sadrže troškove poslijediplomskog studija, završnog i specijalističkog ispita, glavnog mentora i komentora te trošak knjižice i dnevnika rada za specijalističko usavršavanje.