Strka oko narodnih obveznica smirila se znatno brže nego svojedobno euforija oko IPO-a INA-e i HT-a kada su se dionice kupovale čak i margin kreditima (kratkoročni, namjenski kredit za kupnju financijskih instrumenata s liste dionica prikladnih za odobravanje margin kredita).
Vjerojatno i zato što je kamata od 3,65 posto godišnje za narodne obveznice, u vrijeme inflacije od 12 posto, prilično neatraktivna u odnosu na tadašnje skakanje cijena spomenutih IPO-ovskih dionica. No, u kuloarima ipak ne miruje. Naime, u ulagačkim se krugovima već proširila informacija da imatelji narodnih obveznica ne mogu dobiti na uvid druge imatelje, što je uobičajena stvar kod kupaca dionica i obveznica – ako takav zahtjev proslijede SKDD-u (Središnjem klirinškom depozitarnom društvu). Iz istih krugova šuška se kako SKDD upire prstom u regulatora, Hanfu.
Konkretno, iz SKDD-a odgovaraju da u cilju zaštite interesa svih imatelja obveznica za osiguranje povjerljivosti njihovih podataka u središnjem depozitoriju, uz omogućavanje prava na pristup tim podacima kada za to postoje opravdani razlozi, SKDD povodom zahtjeva imatelja obveznica za uvidom u podatke iz središnjeg depozitorija o ostalim imateljima obveznice, provjerava postojanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva koji bi predstavljao njegovo pravo koje se ne može izvršiti na drugi, svrsishodniji način.
- Pravo na uvid imatelja obveznice u podatke o ostalim imateljima obveznice ograničeno je svrhom zbog koje su mu potrebni ti podaci, a koja svrha mora biti pravno utemeljena, kao i pravilima o povjerljivosti informacija u SKDD-u, u ovom slučaju osobnim podacima osoba koja su zaštićena propisima o zaštiti osobnih podataka. Navedeno postupanje jednako je za sve dužničke vrijednosne papire. Također, ističemo da se podatak o identitetu imatelja prvih deset računa na kojima je ubilježena najveća količina bilo kojeg vrijednosnog papira i podacima o količini vrijednosnih papira na tim računima javno objavljuje na internetskim stranicama SKDD-a – poručuju iz društva.
U odgovoru nema ni spomena Hanfe, iz koje dodatno pojašnjavaju stav SKDD-a. - Iz pozicije sveobuhvatnog pravnog shvaćanja Zakona o tržištu kapitala, ali i drugih propisa koji reguliraju pravo na zaštitu i privatnost osobnih podataka građana (GDPR) kao i Zakona o trgovačkim društvima, Središnje klirinško depozitarno društvo može ustupiti podatke iz središnjeg depozitorija ako podnositelj zahtjeva dokaže pravni interes za pristup takvim podacima.
Imatelji vlasničkih vrijednosnih papira (dionica) imaju prava na uvid određenih podataka kao dioničar izdavatelja. Pravni interes dioničara odnosi se na upravljačka prava (sudjelovanje na glavnoj skupštini, pravo na obaviještenost, pravo glasa, pravo na pobijanje odluka glavne skupštine) i imovinska prava (dividenda, naknade, isplate u slučaju smanjenja temeljnog kapitala). Prava dioničara uključujući i pravo uvida u registar dionica društva dodatno su regulirana i Zakonom o trgovačkim društvima.
Kod imatelja dužničkih vrijednosnih papira (obveznica) automatski se ne pretpostavlja potreba za ovakvim pravom uvida. Odnosno to pravo postoji, ali nije apsolutno i proizlazi isključivo s osnove posjedovanja takvog papira, primjerice, mogućnost isplate glavnice i prinosa, zateznih kamata, dospijeća, prijevremene prodaje papira i slično – preciziraju u Hanfi dodajući da SKDD kao središnji depozitorij pri procjeni takvog zahtjeva treba razmotriti ne samo pravni interes podnositelja zahtjeva već i kako da se spriječe zloupotrebe tumačenja Zakona o tržištu kapitala u odnosu na odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka.
Što je pravni interes?
To znači da bi pravo za uvidom od jednog imatelja dužničkog vrijednosnog papira u podatke ostalih imatelja trebalo biti određeno pravnim temeljem i svrhom za koju su mu potrebni takvi podaci, a istovremeno i pravilima o povjerljivosti informacija budući da je riječ o podacima građana koji su zaštićeni propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka.
S druge strane, nemogućnošću uvida u to tko su drugi vlasnici obveznica ograničavaju im se ulagačka prava, primjerice, kako će organizirati ostale vlasnike obveznica na neka skupštinska glasanja? Pitali smo SKDD što bi onda bio pravni interes u takvim slučajevima? Je li, primjerice, organiziranje suvlasnika za skupštinska glasanja pravni interes?
Iz SKDD-a pojašnjavaju da imatelji obveznica, dužničkih vrijednosnih papira, nisu ograničeni u ostvarivanju svojih prava zbog potrebe dokazivanja pravnog interesa za uvid u osobne podatke o ostalim imateljima obveznica.
- Na primjer, imatelji obveznica RHMF-O-253B, ISIN HRRHMFO253B1 izdavatelja Republike Hrvatske, u skladu s dokumentom Ponude, imaju niz prava, pa tako i spomenuta skupštinska prava. U dokumentu Ponude su taksativno pobrojana prava Skupštine, preduvjeti za njezino sazivanje, način odlučivanja i tako dalje. Da bi imatelj obveznice ostvario pravo uvida u podatke o ostalim imateljima iste obveznice treba dostaviti odgovarajući dokaz o postojanju pravnog interesa koji je pravno utemeljen i iz kojeg će biti vidljiva svrha te namjera aktiviranja konkretnog njegovog prava, a zbog koje su imatelju potrebni traženi podaci. Navedeno postupanje jednako je za sve dužničke vrijednosne papire, dok su dionice vlasnički vrijednosni papiri – preciziraju iz SKDD.
Iako je usklađivanje s GDPR-om završeno davne 2018., kako nije bilo (široj javnosti) zanimljivijih izdanja vrijednosnica, ovo je prvi put da se i na tržištu kapitala sudaramo sa znatno postroženim uvjetima za obradu, pohranu i prijenos osobnih podataka. Dakle, želite li iz provjeriti je li netko iz vašega kruga poznanika kupio narodne obveznice, morat ćete ih sami priupitati, jer vam SKDD takve podatke očito neće dati. Osim ako ne dokažete valjani pravni interes.