Biznis i politika
StoryEditor

Aleksandar Gavrilović: Naš kolektivni ugovor propisuje identične plaće za sve zaposlene

15. Srpanj 2022.
Aleksandar Gavrilović, Gamechuckfoto Ratko Mavar

Direktora gejmerske tvrtke nimalo ne opterećuje što ga etiketiraju kao socijalista. Trideset godina medijskog rata protiv bauka socijalizma, kaže, ostavilo je nepopravljiv dojam da je nešto što je na Zapadu i Sjeveru civilizacijski standard ovdje ‘socijalizam‘ i dodaje kako će se, valjda, za tridesetak godina, kad radni tjedan od šezdeset i više sati postane normalna stvar, socijalistima nazivati one koji se zauzimaju za zdravu ravnotežu između rada i života

U povijest hrvatskoga sindikalnog organiziranja ušla je gejming tvrtka Gamechuck potpisavši prvi kolektivni ugovor u IT industriji kojim je dala mnogo povlastica zaposlenima, ali i svima jednake plaće bez obzira na radno iskustvo i poziciju – i čistačici i direktoru – ali i druge povlastice. Suosnivač i direktor Aleksandar Gavrilović tvrdi da su napravili ono što je uobičajeno u zapadnoeuropskim zemljama i Skandinaviji te da njihov kolektivni ugovor štiti najslabije.

Prvi kolektivni ugovor u industriji igara u Hrvatskoj potpisao je Gamechuck s Novim sindikatom, čime je dao velike povlastice zaposlenima. Mnogi poslodavci danas daju povlastice zaposlenicima kako bi našli nove i zadržali postojeće, ide li i Gamechuck tim tragom?

– U industriji igara velika je ponuda na tržištu rada jer je to nova i privlačna industrija koja zanima mnoštvo mladih željnih raditi u njoj, zato ponuda radnika raste brže od ponude poslova. Ni u Gamechucku ni u drugim tvrtkama sigurno ne manjka juniora koji su željni učiti i ući u industriju. No svima nedostaje kvalitetnih seniora, ne samo zato što je industrija premlada da bi imala mnoštvo seniora, već i zato što seniori često odluče pokrenuti svoju tvrtku i raditi na svojim igrama. Kolektivni je ugovor po prirodi instrument koji štiti najslabije, ne seniore, čiji je pregovarački položaj ionako dovoljno snažan, već upravo one koji obično dobivaju najniže plaće: crtače, pisce, testere i slično. Naravno, velike su povlastice poput šestosatnoga radnog dana plus 45 minuta stanke ili udjela u dobiti, ali treba uzeti u obzir da naš kolektivni ugovor u sklopu sistematizacije rada propisuje visinu plaća, što može odbiti najiskusnije na tržištu rada da se prijave. Drugi je problem što konkretno naš kolektivni ugovor i općenito politika naše tvrtke propisuju istovjetne plaće za sve zaposlene, pa tako junior i senior, programer i crtač, čistačica i direktor, svi imaju istovjetne plaće, koje upravo zato katkad nisu konkurentne. Primjerice, u takvoj raspodjeli crtači budu plaćeni iznad prosjeka koji bi mogli dobiti na tržištu, a programeri ispod prosjeka. Senioritet i način njegova rješavanja te retencija zaposlenih predmet su diskusija između radnika i Uprave koji pokušavamo riješiti nekonvencionalno kako bismo osigurali ideale jednakosti i solidarnosti, no to je u postojećoj tržišnoj ekonomiji s ograničenim resursima vrlo izazovno.

Jedan ste od tvrtknih suvlasnika i suosnivača, ali i ljevičar. Koliko je vašeg utjecaja u tome 'socijalističkom' kolektivnom ugovoru?

–​ Sindikalizam je u razvijenim zemljama kapitalizma poput Austrije ili u Skandinaviji potpuno normalna pojava i ondje je pokrivenost kolektivnim ugovorima nekoliko puta veća nego u Hrvatskoj. Nažalost, trideset godina medijskog rata protiv bauka socijalizma ostavilo je nepopravljiv dojam da je nešto što je na Zapadu i Sjeveru civilizacijski standard ovdje 'socijalizam'. To mnogo govori samo i za sebe, i ako je to znak budućnosti, pretpostavljam da ćemo za još tridesetak godina, kad radni tjedan od šezdeset i više sati postane normalna stvar, kao što u većini IT sektora već jest, vjerojatno smatrati socijalistima one koji se zauzimaju za zdravu ravnotežu između rada i života.

Hoćete li moći ispuniti sve što ste potpisali, primjerice dati deset posto dobiti godišnje radnicima, s obzirom na to da morate ulagati u razvoj poslovanja?

– Već smo ispunili gotovo sve obveze koje smo zakonski morali ispuniti do 28. lipnja. Idući su koraci stroža regulacija autorskih prava u skladu s kolektivnim ugovorom i standardizacija financijskog izvještavanja.

Početak prodaje vaše akcijske arkadne videoigre 'Speed Limit' bio je obećavajući. Kakva je sada situacija?

– Problem je uvijek u redovima veličine. Da se 'Speed Limit' na svim konzolama na kojima je izišao ukupno prodao u samo nekoliko tisuća primjeraka, smatrali bismo to neuspjehom. S druge strane, da se prodao u nekoliko milijuna primjeraka, svaki naš zaposlenik već bi bio kunski milijunaš samo prema udjelu u dobiti. Dogodilo se, naravno, nešto između: 'Speed Limit'​ ​prodao se u nekoliko desetaka tisuća primjeraka kad se zbroje sve konzole i PC, a očekivali smo da će se prodati u nekoliko stotina tisuća primjeraka. To znači da smo relativno zadovoljni time što imamo komercijalni proizvod, ali nije nam zaradio novac koji trebamo da bismo samostalno razvili iduću igru, zato smo tražili financiranje od izdavača. Budući da je 'Speed Limit'​ ​bio kritički i komercijalno uspješan, nije bilo teško pronaći izdavača i već smo predstavili suradnju s izdavačem Rogue Gamesom za svoju iduću retroigru – 'Midwintär'.

Kako osiguravate novac za razvoj videoigara i jesu li investitori zainteresirani za ulaganje u Gamechuck?

–​ Gamechuck je u istom klinču kao i drugi mladi studiji za razvoj videoigara – kako osigurati financiranje za igru samo na temelju ideje? Izdavači su spremni financirati dobre igre, a mi kvalitetan kadar za izradu dobrih igara dokazano imamo, no problem je što svi izdavači traže oveći prototip, a već je to vrlo skup dio procesa. Doskočili smo tom problemu tako što imamo nekoliko izvora financiranja od kojih nijedan nije dominantan: privatne investitore, izdavače, prodaju prošlih igara, agencijski rad, odnosno izradu igara po narudžbi, i slično. U ovoj ranoj fazi razvoja jako su nam pomogla i razna javna sredstva.

Cijeli intervju sa suosnivačem i direktorom Gamechuka  Aleksandarom Gavrilovićem ćitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.

04. listopad 2022 12:54