Američke carine mijenjaju stav Europe prema kineskim ulaganjima

Sines je mali portugalski grad na obali Atlantika koji se najviše pamti po tome što je u njemu rođen Vasco da Gama, čovjek koji je još u 15. stoljeću otvorio prvi pomorski trgovački put prema Aziji. Danas, stoljećima kasnije, taj isti Sines postaje simbol jedne sasvim drugačije rute, ne morske, već industrijske, i to kineske. Dok se Europa pokušava snaći u svijetu u kojem sve više dominira nadmetanje između Kine i SAD-a, kineske tvrtke sve češće dolaze ne da bi kupovale, već da bi gradile.

U svibnju je kineska tvrtka CALB, koja se bavi proizvodnjom litijevih baterija, krenula s gradnjom tvornice u Sinesu. Vrijednost projekta je 2,2 milijarde dolara, a planira se otvoriti oko 1800 radnih mjesta. Iako su ta ulaganja manja nego u zlatno doba između 2016. i 2018., kada su Kinezi preuzimali velike dijelove europske infrastrukture, poput luke Pirej u Grčkoj, jasno je da se sada fokus pomaknuo prema električnim vozilima i baterijama.

Države diljem EU sve više pokušavaju privući takve projekte, posebice u svjetlu trgovinskih prijetnji iz Washingtona. Ipak, većina članica i dalje s oprezom gleda na preveliko približavanje Pekingu, pogotovo zbog kineske podrške Rusiji tijekom rata u Ukrajini i zbog političkog korištenja rijetkih minerala. Očekuje se da će summit EU-Kina u četvrtak, kojim se obilježava 50 godina odnosa, donijeti barem neke odgovore.

Amerika nije sretna 

S kineske strane, interes za Europu ne jenjava. U prvih šest mjeseci ove godine izvoz u EU porastao je za skoro sedam posto. No, trzavice su sve očitije. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, naglašava kako treba 'smanjiti rizike' ovisnosti o Kini. A najnoviji paket sankcija Rusiji, koji se dotakao i kineskih kompanija i banaka, izazvao je bijes u Pekingu. Kina je odmah zaprijetila 'ozbiljnom štetom za odnose' i najavila protuodgovor.

Među europskim čelnicima nema jedinstva oko Kine. Španjolski premijer Pedro Sanchez bio je u travnju kod Xija Jinpinga u Pekingu i rekao kako podržava jačanje veza između EU-a i Kine. Mađarski premijer Viktor Orban je u srpnju, baš kad je preuzeo predsjedanje EU-om, išao u posjet Xiju i govorio o Kini s velikim entuzijazmom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je bio nešto oprezniji. U svibnju je rekao Xiju da su 'kineska ulaganja dobrodošla u Francuskoj', ali je i dodao kako konkurencija 'mora biti poštena'.

S druge strane Atlantika, Amerikanci nisu sretni zbog ovog zbližavanja. Američki ministar financija Scott Bessent Europi je poručio da bi okretište prema Kini bilo 'prerezivanje vlastitog grla'.

Kineske kompanije su donedavno ulagale u sve i svašta, od njemačke industrije do talijanskog nogometa, ali mnogi ti projekti nisu uspjeli, pa Peking sada više pazi gdje ulaže. Prema izvješću Rhodium Groupa i berlinskog instituta Merics, kineska ulaganja u Europu su se prošle godine oporavila, ali su još daleko od rekorda iz 2016. Tada su ulaganja iznosila pet puta više nego danas, kada je to oko 10 milijardi eura.

Gregor Sebastian iz Rhodiuma to objašnjava ovako: 'Kineska vlada pokušala je regulirati ulaganja i više se usmjeriti na strateška ulaganja, a ne na iracionalna i neproduktivna poput nogometnih klubova.'

I geografski je došlo do promjena. Kineski novac više ne ide toliko u Njemačku, Francusku i UK, već u zemlje koje su im politički naklonjenije, poput Mađarske. Tamo BYD i CATL grade tvornice baterija. Te greenfield investicije, povezane s električnim vozilima, postale su glavni oblik kineskog kapitala u EU i UK.

CATL u Mađarskoj već opskrbljuje velike europske auto-brendove poput Mercedesa, Audija i BMW-a. BYD pak dovršava svoju prvu europsku tvornicu kod Segedina i planira tamo smjestiti i svoje europsko sjedište.

Sve to ide u prilog jednoj stvarnosti: kako Trump diže carine prema Europi, kineskim kompanijama se otvaraju nova vrata.

Neki žele napustiti Europu 

- Mogle bi udvostručiti napore u Europi sada kada su efektivno isključene iz SAD-a - kaže Alexander Mueller iz Roland Bergera i dodaje: 'Znamo da kineske firme aktivno traže načine kako se lokalizirati u Europi.'

Europsko tržište je veliko, profitabilno i ima kvalitetnu radnu snagu. Kako je to sažeo bivši diplomat Cui Hongjian: - S obzirom na teškoće ulaska na američko tržište, opseg jedinstvenog tržišta, veća kvaliteta talenata i veći povrati profita čine Europu idealnim investicijskim odredištem - No, priznaje da su odnosi s EU-om 'delikatni' uoči summita.

Pogledamo li unatrag – preuzimanje europskih tvrtki intenziviralo se početkom 2010-ih. Kineski China Three Gorges kupio je 21 posto portugalske energetske kompanije EDP. Fosun je 2015. preuzeo Club Med i proširio ga globalno. Ali od 2016. stvari su se zakomplicirale – COSCO-vo preuzimanje luke Pirej izazvalo je uzbunu, kao i preuzimanje robotičke firme Kuka i poljoprivrednog diva Syngente. EU je počeo uvoditi mehanizme kontrole.

Tijekom pandemije odnosi su dodatno zahladili, a kulminirali su 2021. kada su razmijenjene sankcije zbog kineskog postupanja prema Ujgurima. Ulaganja su pala, neka su propala, a drugi su se povukli.

Talijanski proizvođač autoelektronike Meta System morao je u restrukturiranje jer kineski vlasnik nije uspio osigurati financijsku injekciju. Slična sudbina zadesila je i nogometni Inter, koji je američki fond preuzeo kada kineski vlasnik Suning nije mogao vratiti dug.

Mnogi kineski investitori pokušavaju izići iz Europe bez posljedica na njihov imidž. 

-  Žele otići, ali žele sačuvati svoj ugled - kaže Florian Wolff iz njemačke odvjetničke kuće Goerg.

Zajednički interes ipak postoji, a to je manje protekcionizma i više suradnje. Kina je krajem travnja ukinula sankcije nekim EU dužnosnicima. Kineski ministar trgovine Wang Wentao poručio je EU-u da bi 'trebali unijeti više stabilnosti i sigurnosti' u odnose.

To možda zvuči umirujuće, no realnost je da je Xi Jinping u svibnju bio počasni gost na Putinovoj paradi u Moskvi. I dok se EU snebiva, mnoge srednjoeuropske zemlje, uključujući Slovačku, Mađarsku i Srbiju, nemaju problem s bliskim odnosima s Kinom.

Volvo gradi tvornicu električnih vozila u Slovačkoj. U Srbiji, gdje Vučić priča o 'zajedničkoj sudbini s Kinom', kineske kompanije kontroliraju ključne industrije – od čelika do bakra i zlata. Kad je bio u Moskvi, Xi mu je navodno rekao: 'Ako vam nešto treba, dragi prijatelji, pitajte nas.', objavio je Bloomberg.

Rastuće brige oko sigurnosti 

Kineska cjepiva, plakati 'Hvala, brate Xi', investicije... sve to zabrinjava Bruxelles. Jedan visoki EU dužnosnik (koji nije htio biti imenovan) kaže kako je glavna bojazan da Kina koristi ekonomski utjecaj u zemljama kandidatima za EU kako bi stekla političku prednost.

U međuvremenu, novac iz Kine više ne pristiže ni u Češku, koja se zbližila s Tajvanom. Investitori su otišli, a prodani su i Slavia Prag i udjeli u Czech Airlinesu. U Švedskoj je kineska tvrtka PTL otkazala projekt izgradnje tvornice anoda nakon što im je tamošnji zakon ograničio vlasništvo i tražio da menadžment bude – švedski.

- Stavljamo mokru deku preko ulaganja iz Kine - upozorio je Jan-Olof Jacke, šef Konfederacije švedskih poduzeća.

S druge strane, sigurnosne brige su sve veće. U Poljskoj je kineski kontejnerski terminal preblizu NATO-ovoj logističkoj bazi. Kineski brodovi povezani su s prekidima podmorskih kabela u Baltiku. Finske obavještajne službe upozoravaju na aktivnu kinesku špijunažu.

Ipak, ulaganja i dalje stižu. U Finsku bi, primjerice, trebala doći tvornica litijevih materijala vrijedna 1,3 milijarde eura.

Kao što pokazuju analitičari iz Mericsa, budućnost odnosa Europe i Kine ovisit će o novoj njemačkoj vladi. Njemačka je glavni trgovinski partner Kine u EU i treće najveće gospodarstvo svijeta. Rani test bit će odluka o tome hoće li Njemačka dopustiti gradnju vjetroelektrane s kineskim turbinama.

- Tradicionalni model globalizacije, utemeljen na liberalnoj trgovini i neutralnosti, danas se ruši. A Njemačka je na prvoj crti tog raspada - kažu Max Zenglein i Mikko Huotari.