Američka središnja banka u srijedu je povećala kamatne stope sporijim tempom nego u prethodnom razdoblju, kao što se i očekivalo na financijskim tržištima, no povećala je procjene inflacije, a smanjila procjene rasta gospodarstva u idućoj godini.
Nakon podizanja ključnih kamata za 0,75 postotnih bodova na četiri prethodne sjednice, Fed je u srijedu povećao cijenu zaduživanja za 0,50 postotnih bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša razina u posljednjih 15 godina.
Priopćenje američke središnje banke s posljednje ovogodišnje sjednice nije se značajnije promijenilo u odnosu na prošlomjesečno, pa je, među ostalim, ponovljeno da će daljnje povećanje stopa biti primjereno.
Na konferenciji za medije, nakon sjednice, predsjednik Feda Jerome Powell poručio je da je nužno nastaviti borbu protiv inflacije kako se očekivanja o povećanim cijenama ne bi ukorijenila.
- Podaci o inflaciji u listopadu i studenome su dobrodošle naznake usporavanja tempa rasta cijena. No, trebat će znatno više dokaza da je inflacija u trajnoj silaznoj putanji - kazao je Powell.
Ekonomske procjene, priložene uz priopćenje, sugeriraju da čelnici Feda očekuju da će kamatne stope u konačnici biti podignute više nego što se predviđalo u rujnu.
Fed još vjeruje u ‘meko prizemljenje‘
Srednja prognoza sugerira da će iduće godine stope biti podignute na konačnu razinu, na kojoj će se zaustaviti ciklus povećanja kamata, od 5,1 posto u usporedbi s rujanskom projekcijom od 4,6 posto.
To znači da će Fed u idućoj godini vjerojatno povećati kamate za daljnjih ukupno 0,75 postotnih bodova, u raspon od 5 do 5,25 posto, što pokazuje da čelnici Feda procjenjuju da će inflacija ostati visoka i u 2023. godini.
Tako očekuju da će se rast potrošačkih cijena sljedeće godine usporiti na prosječno 3,1 posto s ovogodišnjih 5,6, no to je još uvijek više od 2,8 posto, koliko su procjenjivali u rujnu, i znatno iznad 2-postotnog cilja američke središnje banke.
Zbog viših kamata, Fed je snizio prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023. na 0,5 posto, dok je u procjenama iz rujna očekivao rast od 1,2 posto.
Čelnici nekoliko velikih američkih banaka poručili su ovih dana da bi gospodarstvo iduće godine moglo uroniti u recesiju. No, Powell i dalje smatra da je moguće ‘mekano prizemljenje‘ gospodarstva.
- Mislim da nitko ne može znati hoćemo li imati recesiju ili ne. A ako će je biti, hoće li biti duboka ili ne... To se jednostavno ne može znati - poručio je Powell.
Tržišta reagirala padom
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale, nakon što je američka središnja banka povećala kamatne stope za 0,50 postotnih bodova i poručila da će cijena zaduživanja biti povišena dulje razdoblje nego što se očekivalo.
Dow Jones oslabio je 0,42 posto, na 33.966 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,61 posto, na 3.995 bodova, a Nasdaq indeks 0,76 posto, na 11.170 bodova.
Ulagači su očekivali takav potez Feda, no obeshrabrile su ih procjene da će kamate biti povećane na više razine nego što se očekivalo i da će se na tim razinama zadržati dulje nego što se očekivalo.
Čelnici središnje banke, naime, procjenjuju da će konačna kamatna stopa, na kojoj će se zaustaviti ciklus povećanja kamata, dosegnuti 5,1 posto, dok su u rujnu očekivali 4,6 posto.
Na toj bi razini Fed zaustavio ciklus povećanja troškova zaduživanja i pričekao dok se ne vidi kako je takva monetarna politika utjecala na inflaciju.
Prethodnih su dana cijene dionica rasle jer su se ulagači nadali da će ciklus povećanja kamata završiti na nižim razinama, ispod 5 posto. Nadali su se, također, da bi već krajem iduće godine Fed mogao početi smanjivati kamate.
No, čini se da od toga neće biti ništa jer su čelnici Feda poručili da smanjenje kamatnih stopa očekuju tek 2024. godine, za jedan postotni bod. A takvim tempom smanjile bi se i kamate u 2025.
Pale i europske i azijske burze
Agresivno povećanje kamata Feda, ali i drugih središnjih banaka u svijetu, kako bi se suzbila inflacija na tržištima je izazvalo strahovanja od recesije i povlačenje ulagača iz rizičnijih investicija, kao što su dionice.
Zbog toga je Wall Street na putu velikih gubitaka u ovoj godini. S&P 500 indeks trenutno je u minusu oko 15 posto u odnosu na početak godine i na putu je prvog godišnjeg pada od 2018., i to po najvećoj stopi od financijske krize 2008. godine.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,09 posto, na 7.495 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,26 posto, na 14.460 bodova, a pariški CAC 0,21 posto, na 6.730 bodova.
Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica su također pale prateći pad Wall Streeta dan prije. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,9 posto, izgubivši dio dobitaka od prethodna dva dana.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,3 i 1,2 posto.