Američki sud blokirao Trumpove carine, analitičari skeptični

Američki sud blokirao je stupanje na snagu carina američkog predsjednika Donalda Trumpa koje on naziva Danom oslobođenja, presuđujući da je on prekoračio svoje ovlasti.

 

Sud za međunarodnu trgovinu sa sjedištem na Manhattanu kazao je da američki Ustav daje Kongresu ekskluzivne ovlasti da regulira trgovinu s drugim zemljama koje nisu nadjačane predsjednikovim izvanrednim ovlastima za zaštitu američkog gospodarstva.

 

- Sud ne donosi odluku o mudrosti ili mogućoj učinkovitosti predsjednikove upotrebe carina kao poluge. Ta upotreba je nedopustiva ne zato što je nerazumna ili neučinkovita, već zato što (savezni zakon) to ne dopušta - navelo je tročlano sudsko vijeće u odluci.

 

Presuda je donesena u dvije tužbe, jednoj koju je podnio Liberty Justice Center u ime pet malih američkih tvrtki koje uvoze robu iz zemalja na koje se primjenjuju carine, a drugu je podnijelo 13 američkih saveznih država.

 

Tvrtke su rekle da će carine naštetiti njihovoj sposobnosti poslovanja. Najmanje pet drugih tužbi još nije riješeno.

 

Glavni državni odvjetnik Oregona Dan Rayfield, demokrat čiji ured vodi tužbu država, nazvao je Trumpove carine nezakonitima, nepromišljenima i ekonomski pogubnima.

 

- Ova presuda ponovno potvrđuje da su naši zakoni važni i da se trgovinske odluke ne mogu donositi na predsjednikov hir", rekao je Rayfield u izjavi.

Trump tvrdi da ima široke ovlasti za nametanje carina prema Zakonu o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), koji je namijenjen rješavanju "izvanrednih" prijetnji tijekom nacionalne izvanredne situacije.

 

Zakon se povijesno koristio za nametanje sankcija neprijateljima SAD-a ili zamrzavanje njihove imovine. Trump je prvi američki predsjednik koji ga koristi za nametanje carina.

 

Uvodeći carine početkom travnja, Trump je trgovinski deficit nazvao nacionalnom izvanrednom situacijom, što je opravdalo njegovu 10 postotnu općenitu carinu na sav uvoz, s višim stopama za zemlje s kojima Sjedinjene Države imaju najveće trgovinske deficite, posebno Kinu.

 

Mnoge od tih carina specifičnih za pojedine zemlje pauzirane su tjedan dana kasnije.

 

Trump je u petak kazao da je nezadovoljan brzinom trgovinskih pregovora s EU-om i zaprijetio da će od 1. lipnja uvesti carine od 50 posto na svu robu iz EU-a. No potom je pristao produžiti rok za trgovinske pregovore do 9. srpnja,

 

Trumpova administracija rekla je da će se žaliti na presudu.

Ekonomisti iz Goldman Sachsa rekli su pak da Bijela kuća ima nekoliko alata na raspolaganju kojima bi mogla osigurati da je riječ samo o privremenom problemu, prenosi CNBC.

- Ova presuda predstavlja korak unatrag za planove administracije vezane uz carine i povećava nesigurnost, ali možda neće promijeniti krajnji ishod za većinu glavnih američkih trgovinskih partnera - rekli su analitičari Goldman Sachsa u svojoj analitičkoj bilješci.

- Za sada očekujemo da će Trumpova administracija pronaći druge načine za uvođenje carina - dodali su.

Wall Street banka navodi da presuda blokira osnovnu carinu od deset koju je Trump uveo na većinu uvoza, kao i dodatne carine na Kinu, Kanadu i Meksiko – ali ne i sektorske carine, poput onih na čelik, aluminij i automobile.

Međutim, prema Goldmanu, Trumpova administracija ipak ima druge pravne načine za uvođenje carina. To uključuje članak 122. Zakona o trgovini iz 1974., članak 301. i članak 338. Zakona o trgovini iz 1930.

Članak 122. ne zahtijeva formalnu istragu i stoga bi mogao biti jedan od najbržih načina za zaobilaženje sudske prepreke.

- Administracija bi brzo mogla zamijeniti univerzalnu carinu od deset posto sličnom carinom do 15 posto prema čl. 122. - rekli su analitičari Goldmana. Napomenuli su, međutim, da bi takva mjera mogla trajati najviše 150 dana, nakon čega je potrebna odluka Kongresa.

Trump bi također mogao brzo pokrenuti istrage prema članku 301. protiv ključnih američkih trgovinskih partnera, čime bi se postavila birokratska osnova za carine, iako Goldman navodi da bi taj proces trajao barem nekoliko tjedana.

Carine prema članku 232., koje su već na snazi za čelik, aluminij i uvoz automobila, također bi se mogle proširiti na druge sektore, dok članak 338. dopušta predsjedniku da uvede carine do 50 posto na uvoz iz zemalja koje diskriminiraju SAD.

Goldman je primijetio da ovaj posljednji članak dosad nije korišten.

Što je s Vrhovnim sudom?

James Ransdell, partner u odvjetničkom uredu Cassidy Levy Kent, rekao je da sudsko mišljenje predstavlja prvu od mnogih još neriješenih tužbi — i prvu sadržajnu odluku saveznog suda koja se uistinu bavi suštinom tužbe tužitelja, navodi CNBC.

Ransdell je rekao da je brzina kojom je Trumpova administracija podnijela žalbu „vrlo neuobičajena“ i sugerira da vlada možda radi cijelu noć kako bi pripremila zahtjev za hitno odgađanje provedbe presude.

Dodao je da je „svakako moguće“ da će Vrhovni sud na kraju donijeti konačnu odluku.

- Nema puno presedana u vezi s ovom specifičnom zakonskom odredbom i sličnim postupcima predsjednika, pa bi Vrhovni sud mogao biti zainteresiran za razmatranje slučaja - rekao je Ransdell za CNBC-jev „The China Connection“.

Steven Blitz, glavni američki ekonomist u TS Lombardu, rekao je da Trump 'vrlo dobro' razumije kako koristiti sudove kako bi dobio na vremenu.

- Prva stvar koju će vjerojatno učiniti je hitna žalba Vrhovnom sudu … tražeći presudu koja bi mu omogućila da zadrži carine na snazi dok traje žalbeni postupak - rekao je Blitz u četvrtak.

- Ova carska izvršna naredba je u nekom trenutku morala naići na sudove... Razlika između monarhije i ustavne demokracije je pravni sustav - dodao je.